
Poslednje sate osmodnevnog hodočašća po Svetoj zemlji poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI proveo je moleći se u Crkvi groba Gospodnjeg u Jerusalimu, jednom od najsvetijih mesta u hrišćanstvu, gde je poručio okupljenim vernicima da je " ljubav jača od srmti".
"Prazan grob govori nam o nadi, o nadi koja ne razočarava jer je dar duha života," rekao je papa nakon što je kleknuo i poljubio kamenu ploču, na kojoj je po hrišćanskom verovanju telo Isusovo pripremljeno za sahranu.
Papa je takođe poručio svojim sledbenicima da je mir u Svetoj zemlji moguć. On je više puta tokom posete Bliskom istoku apelovao na sve strane u regionu da prevaziđu međusobne razlike. Uputio je jasnu poroku Palestincima da podržva njihovu težnju ka stvaranju nezavisne domovine, a tokom jednodnevne posete Vitlejemu na Zapadnoj obali zid kojim se Izrael odvojio od Palestinaca označio je tragičnim.
Iako papa nije političar, već je na Bliski istok doputovao, kako je sam rekao, kao hodočasnik mira, u tom regionu politika je neizbežna. Zato je Benedikt govorio o izraelsko palestinskoj politici, podržavši stvaranje suverene domovine Palestinaca, o čemu nova izraleska vlada okleva da se izjasni.
Na jučerašnjem sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve izraelski premijer Benjamin Netanijahu je nastojao da ga pridobije za svoj stav o iranskom predsedniku Mahmudu Ahmedinežadu i osudi njegove antisemitske izjave.
Papa je takođe u okviru posete obišao džamiju Kupalu na steni i Zid palča u jerusalimskom starom gradu, mesta koja spadaju u najsvetija u islamu i judaizmu i držao misu u Vitlejemu gde je posetio i izbeglički logor i sastao se sa palestinskim predsednikom Mahmudom Abasom.
Najviše vernika i hodočasnika iz celog sveta odazvalo se juče misi na otvorenom u Nazaretu na severu Izraela gde se okupilo oko 50.000 ljudi.
Papa je u petak na odlasku iz Izraela izjavio da se holokaust "ne sme nikada poricati", i pozdravio ostvarenje težnje za dvodržavno rešenje sukoba između Izraelaca i Palestinaca.
Predsednik Izraela, Šimon Peres na čiji je poziv je papa došao, zahvalio se na poseti i pohvalio papin govor u Memorijalnom centru holokausta Jad Vašem, ocenivši da je to bio napad na poricanje holokausta širom sveta.
Mnogi u Izraelu nisu međutim bili tog mišljenja i kritikovali su papu, istakavši da se nije dovoljno pokajao, niti pominjao počinioce zločina, naciste, iako je rodom Nemac.
Papa se tokom oproštajne ceremonije na međunarodnom aerodromu Ben Gurion osvrnuo na posetu bivšem logoru smrti Aušvic 2006. u vreme kada je pomenuo da je "sin nemačkog naroda".
"U Jad Vašemu ti duboko potresni susreti vratili su sećanja na moju posetu pre tri godine logoru smrti Aušvvic, gde je tako mnogo Jevreja brutalno istrebljeno pod bezbožnim režimom koji je propagarao idelogiju antisemitizma i mržnje", rekao je pontif, naglasivši da se to "užasno poglavlje istorije ne sme zaboraviti ni poreći".
To su izgleda reči koje su mnogi Izraelci želeli da čuju u Jad Vašemu u Jerusalimu ali ih papa tamo nije izgovorio,niti se pokajao za ulogu ckrve u gonjenju Jevreja i njeno ćutanje za vreme nacističkog genocida.
Osvrćući se na sukob Izraela i Palestinaca rekao je da je tokom posete Bliskom istoku bio svedok "velikih napora koje čine obe vlade da osiguraju dobrobit svog naroda".
Istovremeno je ponovio podršku osnivanju palestinske države, naglasivši da " palestinski narod ima pravo na suverenu domovinu".
(Tanjug)
"Prazan grob govori nam o nadi, o nadi koja ne razočarava jer je dar duha života," rekao je papa nakon što je kleknuo i poljubio kamenu ploču, na kojoj je po hrišćanskom verovanju telo Isusovo pripremljeno za sahranu.
Papa je takođe poručio svojim sledbenicima da je mir u Svetoj zemlji moguć. On je više puta tokom posete Bliskom istoku apelovao na sve strane u regionu da prevaziđu međusobne razlike. Uputio je jasnu poroku Palestincima da podržva njihovu težnju ka stvaranju nezavisne domovine, a tokom jednodnevne posete Vitlejemu na Zapadnoj obali zid kojim se Izrael odvojio od Palestinaca označio je tragičnim.
Iako papa nije političar, već je na Bliski istok doputovao, kako je sam rekao, kao hodočasnik mira, u tom regionu politika je neizbežna. Zato je Benedikt govorio o izraelsko palestinskoj politici, podržavši stvaranje suverene domovine Palestinaca, o čemu nova izraleska vlada okleva da se izjasni.
Na jučerašnjem sastanku sa poglavarom Rimokatoličke crkve izraelski premijer Benjamin Netanijahu je nastojao da ga pridobije za svoj stav o iranskom predsedniku Mahmudu Ahmedinežadu i osudi njegove antisemitske izjave.
Papa je takođe u okviru posete obišao džamiju Kupalu na steni i Zid palča u jerusalimskom starom gradu, mesta koja spadaju u najsvetija u islamu i judaizmu i držao misu u Vitlejemu gde je posetio i izbeglički logor i sastao se sa palestinskim predsednikom Mahmudom Abasom.
Najviše vernika i hodočasnika iz celog sveta odazvalo se juče misi na otvorenom u Nazaretu na severu Izraela gde se okupilo oko 50.000 ljudi.
Papa je u petak na odlasku iz Izraela izjavio da se holokaust "ne sme nikada poricati", i pozdravio ostvarenje težnje za dvodržavno rešenje sukoba između Izraelaca i Palestinaca.
Predsednik Izraela, Šimon Peres na čiji je poziv je papa došao, zahvalio se na poseti i pohvalio papin govor u Memorijalnom centru holokausta Jad Vašem, ocenivši da je to bio napad na poricanje holokausta širom sveta.
Mnogi u Izraelu nisu međutim bili tog mišljenja i kritikovali su papu, istakavši da se nije dovoljno pokajao, niti pominjao počinioce zločina, naciste, iako je rodom Nemac.
Papa se tokom oproštajne ceremonije na međunarodnom aerodromu Ben Gurion osvrnuo na posetu bivšem logoru smrti Aušvic 2006. u vreme kada je pomenuo da je "sin nemačkog naroda".
"U Jad Vašemu ti duboko potresni susreti vratili su sećanja na moju posetu pre tri godine logoru smrti Aušvvic, gde je tako mnogo Jevreja brutalno istrebljeno pod bezbožnim režimom koji je propagarao idelogiju antisemitizma i mržnje", rekao je pontif, naglasivši da se to "užasno poglavlje istorije ne sme zaboraviti ni poreći".
To su izgleda reči koje su mnogi Izraelci želeli da čuju u Jad Vašemu u Jerusalimu ali ih papa tamo nije izgovorio,niti se pokajao za ulogu ckrve u gonjenju Jevreja i njeno ćutanje za vreme nacističkog genocida.
Osvrćući se na sukob Izraela i Palestinaca rekao je da je tokom posete Bliskom istoku bio svedok "velikih napora koje čine obe vlade da osiguraju dobrobit svog naroda".
Istovremeno je ponovio podršku osnivanju palestinske države, naglasivši da " palestinski narod ima pravo na suverenu domovinu".
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.