U Vatikanu organizovan seminar na kome je razmatrana mogućnost postojanja vanzemaljskog života i uticaj takve mogućnosti na crkvu.
Vatikan je, 400 godina posle zatvaranja Galileja zbog tvrdnje da Zemlja nije središte svemira, sazvao mnoge stručnjake, kako bi proučili mogućnost postojanja vanzemaljskog života i kako bi to moglo uticati na katoličku crkvu.
"Pitanja o poreklu života i o tome postoji li život u svemiru, osim na Zemlji, zaslužuju ozbiljno promišljanje", rekao je velečasni Hoze Gabrijel Funes, astronom i direktor Vatikanskog opservatorijuma.
Funes, koji je iz reda isusovaca, predstavio je rezultate petodnevne konferencije, koja je okupila astronome, fizičare, biologe i mnoge druge stručnjake, i na kojoj se se raspravljalo o astrobiologiji, odnosno poreklu života i njegovom postojanju u svemirskim prostranstvima.
Funes je dodao kako mogućnost postojanja vanzemaljskog života postavlja "mnoga filozofska i teološka pitanja", ali je dodao i kako je konferencija bila više održana sa naučne perspektive i fokusirana na to kako se naučne discipline mogu iskoristiti u istraživanju tog pitanja, prenosi AP.
"Religija i nauka na život gledaju kao na vrlo poseban ishod ogromnog i uglavnom za život nepogodnog svemira", istakao je Funes.
"Postoji mnogo plodnog tla za razgovore između astrobiologa i onih koji pokušavaju shvatiti smisao našeg postojanja u svemiru", zaključio je Funes.
"Ako biologija nije jedinstvena samo za Zemlju, ili ako se život negde drugde razlikuje biohemijski od našeg, ili ako ikad ostvarimo kontakt s inteligentnim vrstama u svemirskim prostranstvima, to će imati dubok uticaj na ideju o nama samima", naglasio je Funes, kojem ovo nije prvi put da istražuje mogućnost postojanja vanzemaljskog života.
U prošlogodišnjem intervjuu za vatikanski list "Oservatore Romano", Funes je rekao da verovanje u postojanje vanzemaljskog života, čak i onog inteligentnog, zapravo nije u suprotnosti s verom u Boga.
"Kako možemo samo odbaciti pomisao da život postoji i negde drugde u svemiru", zapitao se tada Funes. Tada je rekao i kako "ne možemo sami ograničiti Božju slobodu kreiranja života".
Petodnevnoj konferenciji prisustvovalo je oko 30 naučnika iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Švicarske, Italije i Čilea, a svi učesnici nisu katolici.
(MONDO)
"Pitanja o poreklu života i o tome postoji li život u svemiru, osim na Zemlji, zaslužuju ozbiljno promišljanje", rekao je velečasni Hoze Gabrijel Funes, astronom i direktor Vatikanskog opservatorijuma.
Funes, koji je iz reda isusovaca, predstavio je rezultate petodnevne konferencije, koja je okupila astronome, fizičare, biologe i mnoge druge stručnjake, i na kojoj se se raspravljalo o astrobiologiji, odnosno poreklu života i njegovom postojanju u svemirskim prostranstvima.
Funes je dodao kako mogućnost postojanja vanzemaljskog života postavlja "mnoga filozofska i teološka pitanja", ali je dodao i kako je konferencija bila više održana sa naučne perspektive i fokusirana na to kako se naučne discipline mogu iskoristiti u istraživanju tog pitanja, prenosi AP.
"Religija i nauka na život gledaju kao na vrlo poseban ishod ogromnog i uglavnom za život nepogodnog svemira", istakao je Funes.
"Postoji mnogo plodnog tla za razgovore između astrobiologa i onih koji pokušavaju shvatiti smisao našeg postojanja u svemiru", zaključio je Funes.
"Ako biologija nije jedinstvena samo za Zemlju, ili ako se život negde drugde razlikuje biohemijski od našeg, ili ako ikad ostvarimo kontakt s inteligentnim vrstama u svemirskim prostranstvima, to će imati dubok uticaj na ideju o nama samima", naglasio je Funes, kojem ovo nije prvi put da istražuje mogućnost postojanja vanzemaljskog života.
U prošlogodišnjem intervjuu za vatikanski list "Oservatore Romano", Funes je rekao da verovanje u postojanje vanzemaljskog života, čak i onog inteligentnog, zapravo nije u suprotnosti s verom u Boga.
"Kako možemo samo odbaciti pomisao da život postoji i negde drugde u svemiru", zapitao se tada Funes. Tada je rekao i kako "ne možemo sami ograničiti Božju slobodu kreiranja života".
Petodnevnoj konferenciji prisustvovalo je oko 30 naučnika iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Švicarske, Italije i Čilea, a svi učesnici nisu katolici.
(MONDO)
