
Američki predsednik Džordž Buš doputovao je u sredu u iznenadnu posetu Avganistanu gde će, kako su javile agencije, provesti svega nekoliko sati.
Bušov avion se spustio u vazduhoplovnu bazu Bagram, severno od prestonice Kabula, u kome će se američki predsednik sastati sa avganistanskim liderom Hamidom Karzaijem.
U Bagramu i Kabulu su, povodom Bušovog dolaska, preduzete izuzetno oštre mere bezbednosti.
Bušova poseta dolazi u vreme vrlo nepovoljne bezbednosne situacije u Avganistanu. Otpor talibana i drugih grupa koje ne priznaju vlast Karzaija sve je jači, a prošle godine u Avganistanu je ubijeno više od 1.500 ljudi, medju kojima je bilo i američkih vojnika.
Prilike u Avganistanu su, ipak, daleko bolje nego u Iraku, jer su se milioni izbeglica već vratili u zemlju, a posle predsedničkih izbora 2004, prošle godine su održani i prvi parlamentarni izbori.
Američke trupe, pomognute domaćim snagama bezbednosti, nisu, medjutim, uspele da za više od četiri godine uhvate vodju Al Kaide Osamu bin Ladena i predvodnika talibana Mohameda Omara.
U Avganistanu se nalazi 18.000 američkih vojnika i oko 9.000 pripadnika snaga NATO. Posle Avganistana, Buš će otputovati u Indiju i Pakistan.
Bušov avion se spustio u vazduhoplovnu bazu Bagram, severno od prestonice Kabula, u kome će se američki predsednik sastati sa avganistanskim liderom Hamidom Karzaijem.
U Bagramu i Kabulu su, povodom Bušovog dolaska, preduzete izuzetno oštre mere bezbednosti.
Bušova poseta dolazi u vreme vrlo nepovoljne bezbednosne situacije u Avganistanu. Otpor talibana i drugih grupa koje ne priznaju vlast Karzaija sve je jači, a prošle godine u Avganistanu je ubijeno više od 1.500 ljudi, medju kojima je bilo i američkih vojnika.
Prilike u Avganistanu su, ipak, daleko bolje nego u Iraku, jer su se milioni izbeglica već vratili u zemlju, a posle predsedničkih izbora 2004, prošle godine su održani i prvi parlamentarni izbori.
Američke trupe, pomognute domaćim snagama bezbednosti, nisu, medjutim, uspele da za više od četiri godine uhvate vodju Al Kaide Osamu bin Ladena i predvodnika talibana Mohameda Omara.
U Avganistanu se nalazi 18.000 američkih vojnika i oko 9.000 pripadnika snaga NATO. Posle Avganistana, Buš će otputovati u Indiju i Pakistan.
Oko 100.000 Indijaca protestovalo protiv Buša
Oko 100.000 Indijaca protestovalo je u sredu u Nju Delhiju protiv posete americkog predsednika Džordža Buša, mašući crnim i belim zastavama i uzvikujući "Smrt Bušu".
Policija je procenila da se u centru grada, na mestu koje se uglavnom koristi za političke skupove, okupilo oko 100.000 ljudi, uglavnom muslimana, da bi protestovalo protiv dolaska Buša, koji u sredu uveče treba da stigne u Nju Delhi.
Medju govornicima pojavio se i hinduistički političar i glumac Radž Babar, koji je rekao da su se ljudi Indije, bez obzira na versku pripadnost, okupili da bi iskazali ljutnju. "Imamo samo jednu poruku - ubico Buše idi kući", rekao je on.
Iako je Buš mnogo popularniji u Indiji nego u drugim zemljama, i u toj zemlji ima mnogo ljudi koji se protive američkoj politici, posebno invaziji na Irak i Avganistan, prenosi AP.
Na skupu su se mogli videti i plakati na kojima je pisalo "Buše idi kući" i "Smrt Americi, smrt Bušu".
Veliki broj naoružanih policajaca obezbedjivao je skup na kome je učestvovalo oko 200 muslimanskih lidera.
(agencije/MONDO)
Policija je procenila da se u centru grada, na mestu koje se uglavnom koristi za političke skupove, okupilo oko 100.000 ljudi, uglavnom muslimana, da bi protestovalo protiv dolaska Buša, koji u sredu uveče treba da stigne u Nju Delhi.
Medju govornicima pojavio se i hinduistički političar i glumac Radž Babar, koji je rekao da su se ljudi Indije, bez obzira na versku pripadnost, okupili da bi iskazali ljutnju. "Imamo samo jednu poruku - ubico Buše idi kući", rekao je on.
Iako je Buš mnogo popularniji u Indiji nego u drugim zemljama, i u toj zemlji ima mnogo ljudi koji se protive američkoj politici, posebno invaziji na Irak i Avganistan, prenosi AP.
Na skupu su se mogli videti i plakati na kojima je pisalo "Buše idi kući" i "Smrt Americi, smrt Bušu".
Veliki broj naoružanih policajaca obezbedjivao je skup na kome je učestvovalo oko 200 muslimanskih lidera.
(agencije/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.