Konvencija o zabrani korišćenja kasetne municije stupila je danas na snagu, a organizacije koje se bore protiv upotrebe tog oružja nadaju se da će sporazum privoleti velike vojne sile da odustanu od njihove upotrebe.
Konvencijom o zabrani korišćenja kasetne municije potpuno se zabranjuje upotreba, proizvodnja, čuvanje i transport tog oružja i predviđa njeno uništavanje.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun ocenio je da Konvencija predstavlja "veliki korak" u oslobađanju sveta od tog "sramnog oružja".
Predsednik Međunarodnog Komiteta Crvenog krsta Jakob Kelenberger pozdravio je početak primene Konvencije, kojom će, kako je rekao, "biti javno osuđena upotreba kasetne municije".
"Nadamo se da će stupanje na snagu Konvencije uticati i na praksu zemalja koje joj nisu još pristupile", dodao je on.
Tekst konvencije usvojilo je 107 zemalja 30. maja 2008. u Dablinu, a potpisale su je 94 zemlje u Oslu 3. i 4. decembra iste godine.
Iako je 107 zemalja potpisalo Konvenciju, obavezu uništenja kasetne municije iz skladišta, čišćenja bombardovanih područja i pomoći žrtvama preuzelo je samo 37 država čiji su parlamenti ratifikovali taj dokument.
Najveći proizvođači, prodavci i korisnici te municije poput SAD, Rusije, Kine i Izraela, odbile su, međutim, da se priključe tom procesu.
Koalicija za borbu protiv upotrebe kasetne municije procenjuje da u svetu postoji rezerva od više od milijardu kasetnih bombi.
(Beta)
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun ocenio je da Konvencija predstavlja "veliki korak" u oslobađanju sveta od tog "sramnog oružja".
Predsednik Međunarodnog Komiteta Crvenog krsta Jakob Kelenberger pozdravio je početak primene Konvencije, kojom će, kako je rekao, "biti javno osuđena upotreba kasetne municije".
"Nadamo se da će stupanje na snagu Konvencije uticati i na praksu zemalja koje joj nisu još pristupile", dodao je on.
Tekst konvencije usvojilo je 107 zemalja 30. maja 2008. u Dablinu, a potpisale su je 94 zemlje u Oslu 3. i 4. decembra iste godine.
Iako je 107 zemalja potpisalo Konvenciju, obavezu uništenja kasetne municije iz skladišta, čišćenja bombardovanih područja i pomoći žrtvama preuzelo je samo 37 država čiji su parlamenti ratifikovali taj dokument.
Najveći proizvođači, prodavci i korisnici te municije poput SAD, Rusije, Kine i Izraela, odbile su, međutim, da se priključe tom procesu.
Koalicija za borbu protiv upotrebe kasetne municije procenjuje da u svetu postoji rezerva od više od milijardu kasetnih bombi.
(Beta)
