"Njegov rad je omogućio lečenje neplodnosti, medicinsko stanje koje pogađa veliki broj ljudi, uključujući više od 10 odsto svih parova širom sveta", navodi se u saopštenju instituta Karolinska.

Tradicionalno, Nobelova nagrada za medicinu je prva od šest (fizika, hemija, književnost, mir, ekonomija) koje se dodeljuju svake godine i koje podrazumevaju i novčani iznos od 10 miliona švedskih kruna (1,4 miliona dolara).

Edvards (85) je zajedno sa Patrikom Steptoumom tokom 1950-ih počeo da razvija vantelesnu oplodnju.

Luiz Braun iz Velike Britanije je 25. jula 1978. postala prva beba koja se rodila zahvaljujući vantelesnoj oplodnji, što je označilo revoluciju u lečenju steriliteta.

Zvaničnik Vatikana zadužen za etička pitanja i odbranu života Injasio Karasko de Paula oštro je danas kritikovao odluku instituta Karolinska.

"Da nije Edvardsa ne bi postojalo tržište na kojem se prodaju milioni jajnih ćelija i ne bi postojao svet u kojem je veliki broj zamrzivača pun embriona", rekao je Karasko de Paula, javila je agencija Ansa.

On je naveo da bez Edvardsa svet ne bi došao u "neobjašnjivu situaciju, u kojoj decu rađaju babe ili surogat majke".

"Edvards nije rešio ozbiljan problem steriliteta", rekao je Karasko de Paula i dodao da treba sačekati nova rešenja koja će biti manje skupa i pristupačnija od vantelesne oplodnje, za koju treba izdvojiti velike količine novca.

Akedemija za život pri Vatikanu bavi se biomedicinskim i pravnim problemima vezanim za odbranu života.

Od 2008. godine, Vatikan prihvata postupak asistirane oplodnje, ali ne i vantelesnu oplodnju, za koju tvrdi da nije moralno prihvatljiva zbog "žrtvovanja velikog broj embriona".

(Tanjug)