Tako je Barak Obama stavio tačku na 17 godina staru politiku poznatu kao "Don’t ask, don’t tell" (DADT, Ne pitaj, ne pričaj).

"Od desetina hiljada Amerikanaca u uniformi više se neće tražiti da žive u laži, da bi služili zemlji koju vole", rekao je Obama.

Okružen visokim vojnim zvaničnicima i članovima Kongresa, američki predsednik je rekao da je s ponosom potpisao zakon i ocenio da će nova mera osnažiti nacionalnu bezbednost.

Obama je na ceremoniji rekao da hrabrost i požrtvovanost u oružanim snagama više neće biti određena seksualnom orijentacijom.

On je pohvalio "hraborst i viziju" ministra odbrane Robert Gejtsa i pohvalio Gejtsa i načelnika združenog štaba vojke SAD Majka Malena koji su se zalagali za promenu propisa.



Ukidanje tog zakona bilo je jedno od njegovih predizbornih obećanja.

Obama je u svom prvom govoru posvećenom stanju nacije poručio da neće dozvoliti kršenje ljudskih prava, niti diskriminaciiju u zapošljavanju, kao i da će ukinuti zakon koji ljudima, "zbog onoga što jesu, zabranjuje da brane zemlju koju vole".

Ukidanje DADT politike usvojeno je u subotu u Senatu, dok ga je Predstavnički dom potvrdio u sredu.

Sa predsednikovim potpisom taj zakon stupa na snagu.

DADT je usvojen 1993. godine, na početku mandata administracije Bila Klintona i u tom trenutku je bila kompromisno rešenje i najviše što se moglo učiniti na poboljšanju položaja homseksualaca u armiji.

Tada je zabranjeno postavljanje pitanja vojnicima da li su gej.

Istovremeno, međutim, gej vojnicima bilo je zabranjeno da otvoreno govore o svojoj seksualnoj orijentaciji.

Procenjuje se da je od 1993. godine, na osnovu DADT-a, oko 14.000 ljudi otpušteno iz vojske.

Do promena u vojsci neće doći odmah, pošto novi zakon propisuje da Obama i njegovi visoki vojni savetnici moraju da potvrde da ukidanje zabrane neće smanjiti borbenu sposobnost vojnika, posle čega sledi još 60 dana čekanja da vojska sprovede bilo kakve promene.

Pre raspave u Kongresu, Pentagaon je sproveo opsežno istraživanje prema kojem bi prisustvo gejeva u vojci neznatno moglo da utiče na moral i borbenu gotovost američkih oružanih snaga.

Potpisivanjem ovog zakona Obama je zabeležio još jednu pobedu, pošto je prethodno uspeo da s republikancima dogovori produženje poreskih olakšica iz perioda Džordža Buša.

Treća pobeda bi mogla da usledi ako Senat ratifikuje sporazum "Novi START" o ograničenju nuklearnog naoružanja.

(agencije/MONDO)