Mađarska od ponoći preuzima položaj predsedavajućeg Evropske unije i među važne stavke je uvrstila ulazak u članstvo EU zemalja Zapadnog Balkana, iako je Budimpešta svesna da prema tome i dalje postoje otpori u Uniji.

Mađarska smatra da bi završetak tehničkih pregovora sa Hrvatskom do polovine iduće godine dokazao da su, naprotiv, osnovana uverenja da zemlje Zapadnog Balkana treba i mogu da ispune sve zahtevnije uslove za uključivanje u redove evropske dvadesetsedmorice.

U programu mađarskog usmeravanja poslova EU se podvlači da "istorijski uspeh predstavlja proširenje ostvareno uz uporedo produbljivanje evropske integracije".

"Evropa treba da ostane otvorena prema onim zemljama koje ispune nužna merila", ističe se u programu mađarskog predsedništva EU.

Posebno se naglašava i da se to odnosi na one zemlje koje su "spremne i odlučne da osnaže vladavinu zakona, demokratiju i ljudska prava, da usvoje i sprovedu `pravne tekovine'" Evropske unije.

Budimpešta ističe da "odluka Saveta ministara (EU) da od Evropske komisije zatraži `mišljenje' o kandidaturi Srbije za članstvo predstavlja jasnu poruku koja osnažuje taj proces integracije".

Šef mađarske diplomatije Janoš Martonji je, predstavljajući prioritete mađarskog predstavanja Unijom, takođe izrazio "razočaranje što kasni dijalog Beograd-Priština".

Martonji je predočio da razgovori Beograd-Priština treba da počnu neutralnim, tehničkim pitanjima. Po strani se, po njegovim rečima, za kasnije moraju ostaviti osetljivija, "više za status vezana pitanja".

Budimpešta je u programu svog predsedavanja EU posebno istakla nužnost ekonomsko-finansijskog oporavka Evropske unije i otvaranja novih radnih mesta.

Među prioritetima su i dugoročna energetska bezbednost i stvaranje sigurne mreže energetskog snabdevanja među članicama EU, kao i usvajanje razvojne strategije za područje Dunava.

(Beta)