
Nemačka će otvoriti arhivu koja sadrži velik broj podataka o 17 miliona žrtava nacističkih koncentracionih i radnih logora iz Drugog svetskog rata, stavljajući time tačku na dugogodišnju raspravu o tom pitanju.
Nemačka se dugo opirala otvaranju svih arhiva Medjunarodne službe za potragu koje sadrže podatke o 17,5 miliona žrtava nacističkog režima", izjavila je nemačka ministarka pravde Brigite Cipris tokom posete SAD.
Direktorka Muzeja o holokaustu u Vašingtonu, Sara Blumfeld, primila je odluku nemačke sa oduševljenjem.
"Veoma sam srećna zbog toga", izjavila je Blumfeld berlinskom dnevniku "Velt".
Arhiva, smeštena u Bad Arolsenu, u saveznoj pokrajini Hesen, sadrži informacije o žrtvama na čak 30 miliona strana - i to o prethodnim kažnjavanjima žrtava, homoseksualnosti, bolestima i pripadnosti odredjenoj rasi.
Već nekoliko godina se neprtestano povećavao pritisak na Nemačku da dozvoli istoričarima i preživelima uvid u arhivu, ali je Nemačka uvek odbijala pod izgovorom da se radi o ličnim informacijama žrtava.
Analitičari, medjutim, veruju da se Nemačka pribojavala mogućih tužbi protiv države i zahteva za odštetu.
Cipris je rekla da će se još videti da li će Nemačka morati da računa na tužbe preživelih i njihovih potomaka.
Medjunarodni Crveni krst je koristio podatke iz ove arhive kako bi se rodjaci i porodice pronašle, nakon što su se izgubile iz vida tokom rata.
Crveni krst i dalje dobija godišnje oko 150.000 zahteva ove vrste.
Američki istoričar iz muzeja u Vašingtonu, Pol Šapiro, objasnio je - kako je preneo "Velt" - da dosad nijedna optužba nije podignuta zbog otvaranja delova arhive.
"Istoričari su naučili da vrlo pažljivo koriste dostupne informacije", objasnio je Šapiro.
(Tanjug)
Nemačka se dugo opirala otvaranju svih arhiva Medjunarodne službe za potragu koje sadrže podatke o 17,5 miliona žrtava nacističkog režima", izjavila je nemačka ministarka pravde Brigite Cipris tokom posete SAD.
Direktorka Muzeja o holokaustu u Vašingtonu, Sara Blumfeld, primila je odluku nemačke sa oduševljenjem.
"Veoma sam srećna zbog toga", izjavila je Blumfeld berlinskom dnevniku "Velt".
Arhiva, smeštena u Bad Arolsenu, u saveznoj pokrajini Hesen, sadrži informacije o žrtvama na čak 30 miliona strana - i to o prethodnim kažnjavanjima žrtava, homoseksualnosti, bolestima i pripadnosti odredjenoj rasi.
Već nekoliko godina se neprtestano povećavao pritisak na Nemačku da dozvoli istoričarima i preživelima uvid u arhivu, ali je Nemačka uvek odbijala pod izgovorom da se radi o ličnim informacijama žrtava.
Analitičari, medjutim, veruju da se Nemačka pribojavala mogućih tužbi protiv države i zahteva za odštetu.
Cipris je rekla da će se još videti da li će Nemačka morati da računa na tužbe preživelih i njihovih potomaka.
Medjunarodni Crveni krst je koristio podatke iz ove arhive kako bi se rodjaci i porodice pronašle, nakon što su se izgubile iz vida tokom rata.
Crveni krst i dalje dobija godišnje oko 150.000 zahteva ove vrste.
Američki istoričar iz muzeja u Vašingtonu, Pol Šapiro, objasnio je - kako je preneo "Velt" - da dosad nijedna optužba nije podignuta zbog otvaranja delova arhive.
"Istoričari su naučili da vrlo pažljivo koriste dostupne informacije", objasnio je Šapiro.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.