Američka savezna država Juta i službeno je prihvatila zlatne i srebrne kovanice kao zakonsko sredstvo plaćanja i tako krenula ka "zlatnom standardu".
Predlog zakona koji je pre mjesec dana odobrio Predstavnički dom Jute guverner Geri Herbert potpisao je u petak.
Trgovine u Utahu sada mogu prihvatati zlato i srebro kao zakonsko platežno sredstvo. Monetarna revolucija u ovoj zemlji bi se vrlo lako mogla proširiti i na ostale.
Slične zakone razmatraju i parlamenti dvanaest ostalih saveznih država - Kolarada, Džordžije, Montane, Misurija, Indijane, Ajove, Nju Hempšira, Oklahome, Saut Karoline, Tenesija, Vermonta i države Vašington.
Zakon priznaje zlatne i srebrne kovanice koje je izdala savezna vlada kao zakonsko sredstvo plaćanja u državi i isključuje razmenu kovanica iz određenih vrsta državnih poreza.
Zakon ne prisiljava nikoga da prihvati ili plati plemenitim metalima, već pruža mogućnost onima koji žele da to učine dobrovoljno.
Namera predlagača zakona je da se sačuva kupovna moć građana, kojoj opasno preti kontinuirana devalvacija novoštampanih dolara.
Od kada su 1913. godine pod sumnjivim okolnostima osnovane Federalne rezerve - privatna monetarna institucija koja se "krije" ispod priđeva nacionalna centralna banka, dolar je po podacima koji ne uzimaju u obzir globalnu finansijsku krizu izgubio gotovo 100 odsto svoje kupovne moći.
Za razliku od papirnih novčanica Federalnih rezervi, plemeniti metali su po vrednosti u tih stotinjak godina ostali nepromenjeni.
Reč je o prvom povratničkom koraku u "zlatni standard" kojeg su SAD napustile prvo 1933. godine, a zatim i 1971, i radikalnom menjanju monetarne politike.
Konačno se nazire kraj monopolu Američke centralne banke, što će pozdraviti oni koji se zauzimaju za monetarni suverenitet, koji predviđaju da će države sveta vrlo skoro prisvojiti svoje izvorno pravo na izdavanje vlastitog novca neopterećenog dugom i kamatama - pravo koje posljednjih nekoliko vekova uzurpiraju privatne banke.
"Za ozdravljenje monetarnog sistema nema boljeg leka od vraćanja monetarnog suvereniteta pojedinačnim državama", izjavio je predlagač zakona Leri Hilton.
(Srna)
Trgovine u Utahu sada mogu prihvatati zlato i srebro kao zakonsko platežno sredstvo. Monetarna revolucija u ovoj zemlji bi se vrlo lako mogla proširiti i na ostale.
Slične zakone razmatraju i parlamenti dvanaest ostalih saveznih država - Kolarada, Džordžije, Montane, Misurija, Indijane, Ajove, Nju Hempšira, Oklahome, Saut Karoline, Tenesija, Vermonta i države Vašington.
Zakon priznaje zlatne i srebrne kovanice koje je izdala savezna vlada kao zakonsko sredstvo plaćanja u državi i isključuje razmenu kovanica iz određenih vrsta državnih poreza.
Zakon ne prisiljava nikoga da prihvati ili plati plemenitim metalima, već pruža mogućnost onima koji žele da to učine dobrovoljno.
Namera predlagača zakona je da se sačuva kupovna moć građana, kojoj opasno preti kontinuirana devalvacija novoštampanih dolara.
Od kada su 1913. godine pod sumnjivim okolnostima osnovane Federalne rezerve - privatna monetarna institucija koja se "krije" ispod priđeva nacionalna centralna banka, dolar je po podacima koji ne uzimaju u obzir globalnu finansijsku krizu izgubio gotovo 100 odsto svoje kupovne moći.
Za razliku od papirnih novčanica Federalnih rezervi, plemeniti metali su po vrednosti u tih stotinjak godina ostali nepromenjeni.
Reč je o prvom povratničkom koraku u "zlatni standard" kojeg su SAD napustile prvo 1933. godine, a zatim i 1971, i radikalnom menjanju monetarne politike.
Konačno se nazire kraj monopolu Američke centralne banke, što će pozdraviti oni koji se zauzimaju za monetarni suverenitet, koji predviđaju da će države sveta vrlo skoro prisvojiti svoje izvorno pravo na izdavanje vlastitog novca neopterećenog dugom i kamatama - pravo koje posljednjih nekoliko vekova uzurpiraju privatne banke.
"Za ozdravljenje monetarnog sistema nema boljeg leka od vraćanja monetarnog suvereniteta pojedinačnim državama", izjavio je predlagač zakona Leri Hilton.
(Srna)
