Slušaj vest

Krajem januara, visoki zvaničnici NATO-a, SAD i Nemačke potvrdili su postojanje zavere za atentat na Armina Papergera, izvršnog direktora Rajnmetala, vodeće nemačke kompanije u proizvodnji oružja. Ovu informaciju prvi su objavili svetski mediji još u julu prošle godine. Džejms Apaturaj, zamenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za inovacije, hibridnu i sajber tehnologiju, izjavio je da je atentat bio deo šire ruske strategije eliminacije ključnih ličnosti u evropskoj odbrambenoj industriji.

Paperger je od početka rata u Ukrajini postao jedan od najvažnijih ljudi u evropskoj vojnoj industriji. Rajnmetal je ključni snabdevač oružja za Ukrajinu, a planovi Evropske unije za masovno naoružavanje dodatno su povećali značaj kompanije. Prema Financial Timesu, Paperger smatra da su rastuće transatlantske tenzije između Vašingtona i evropskih prestonica zapravo povoljne za njegov posao, s obzirom na to da podstiču dodatne investicije u naoružanje.

Armin Paperger..jpg
Foto: EPA-EFE/FRIEDEMANN VOGEL

Na prošlomesečnoj Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji mnogi evropski zvaničnici bili su šokirani tonom i sadržajem govora američkog potpredsednika Džej Di Vensa, koji je nagovestio mogućnost povlačenja američke podrške Evropi. Dok su drugi izražavali zabrinutost, Paperger je ostao ravnodušan, komentarišući da su ovakve promene "dobre za posao". Nakon što je nova američka administracija pokrenula mirovne pregovore u Ukrajini bez Kijeva i nagovestila smanjenje bezbednosnih garancija za Evropu, akcije Rajnmetala su naglo porasle.

Govoreći za "Financial Times", Paperger je izjavio da Evropa nema izbora osim da znatno poveća svoje odbrambene kapacitete. Rajnmetal je jedna od kompanija koja najviše profitira od rata u Ukrajini i rasta napetosti između Evrope i SAD. Očekuje se da će kompanija u sredu izvestiti prošlogodišnju prodaju od oko 10 milijardi evra – skoro dvostruko više nego 2021. godine, pre ruske invazije. Cilj je da do 2030. godine dostigne 40 milijardi evra prihoda.

Evropski investitori, koji su ranije iz etičkih razloga zazirali od ulaganja u vojnu industriju, sada masovno ulažu u Rajnmetal, čije su akcije porasle više od deset puta u odnosu na period pre invazije na Ukrajinu. Od pobede Donalda Trampa na američkim izborima u novembru, vrednost akcija kompanije skočila je za dodatnih 140%. Paperger ističe da je Rajnmetal zaključio više ugovora u poslednjih 12 meseci nego u prethodnih 15 godina.

Rast tražnje za naoružanjem očekuje se i nakon pobede CDU-a Fridriha Merca na nemačkim izborima. Budući kancelar je najavio planove za drastično povećanje odbrambenog budžeta, ali su Zeleni već izrazili protivljenje. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je mobilizaciju 800 milijardi evra za odbranu, ali ostaje pitanje koliko će javnost u Evropi podržati ovakve investicije, s obzirom na to da su mnoge države decenijama smanjivale vojne budžete u korist obrazovanja i zdravstva.

Stručnjaci upozoravaju da će povećanje vojne proizvodnje biti ključno ako Evropa želi da nastavi podršku Ukrajini i istovremeno naoruža sopstvene snage u svetlu mogućeg američkog povlačenja. Ben Šrir, šef evropske bezbednosti i odbrane pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), kaže da je Rajnmetal najbolje pozicioniran da odigra ključnu ulogu u ponovnom naoružavanju Evrope.

Zelenski Kijev Ukrajina Foto: Profimedia

Armin Paperger, koji je u Rajnmetal došao 1990, a na čelo kompanije stao 2013. godine, prošle godine je zaradio 3,6 miliona evra. Nastavlja da ulaže u akcije kompanije, a njegova nedavna kupovina akcija u vrednosti od 250.000 evra već mu je donela profit od 140.000 evra.

Iako se direktori vojnih kompanija obično drže po strani, Paperger je od početka rata u Ukrajini preuzeo veoma javnu ulogu. Nedugo nakon što je nemački kancelar Olaf Šolc najavio specijalni fond od 100 milijardi evra za ponovno naoružavanje Bundesvera, Paperger je objavio listu Rajnmetalovih proizvoda koje predlaže za kupovinu. Od tada redovno gostuje u medijima, upozoravajući na opasnosti iz Rusije i potrebu za jačanjem evropske odbrane. Njegova izloženost donela mu je i pretnje – prošle godine američke obaveštajne službe otkrile su rusku zaveru za njegovo ubistvo. Na pitanje "Financial Times-a" da li se i dalje oseća ugroženo, odgovorio je: "Da, ali vlada brine o meni."

Kompanija je investirala 300 miliona evra u proširenje kapaciteta u Nemačkoj, što je, prema Papergeru, dogovoreno direktno između njega i nemačkog kancelara. Rajnmetal trenutno gradi 10 novih fabrika širom sveta, uključujući Rumuniju, Mađarsku i Litvaniju.

Iako se danas pozicionira kao ključni igrač u odbrani Evrope od ruskih pretnji, Rajnmetal je ranije imao bliske veze s Moskvom. Godine 2011. kompanija je sklopila ugovor o pomoći u izgradnji ruskog vojnog centra za obuku, ali je nemačka vlada prekinula dogovor nakon aneksije Krima 2014, zbog čega je Rajnmetal tužio Berlin za 120 miliona evra.

BONUS VIDEO:

05:35
NEMAČKA IZMEĐU EKONOMSKE SNAGE I MIGRACIONIH IZAZOVA: Stručnjaci o geopolitičkoj borbi u srcu Evrope Izvor: Kurir televizija

(Jutarnji/MONDO)