Vladimir Putin planira da nastavi rat u Ukrajini i oslabi pregovaračku poziciju Donalda Trampa u bilo kakvom mirovnom sporazumu tako što će podsticati tenzije između SAD i ostatka sveta, otkriva ruski dokument do kojeg je došla Zapadna obaveštajna agencija, prenosi Dejli mejl.
SAD trenutno deluju kao posrednik između Ukrajine i Rusije, a Tramp je izjavio da su američki izaslanici na putu za Moskvu kako bi predstavili potencijalni plan za primirje.
Predlog o 30-dnevnom prekidu vatre još nije prihvaćen od strane Moskve, koja ne pokazuje znake popuštanja u trogodišnjem ratu, uz intenzivne vazdušne napade u danima nakon što je plan objavljen.
Obučen u vojnu uniformu, Putin je sinoć prvi put posetio rusku oblast Kursk otkako su je ukrajinske snage delimično preuzele u avgustu. Kremlj je jutros saopštio da je operacija izbacivanja ukrajinskih snaga sada u završnoj fazi.
Dok Vašington nastavlja da vrši pritisak za primirje, dokumenti iz uticajnog moskovskog think-tanka, koje je dobio Washington Post, sugerišu da Rusija aktivno radi na podrivanju potencijalnog mirovnog sporazuma još od februara.
Čini se da su neke mere iz dokumenta, koji je navodno sastavljen nedelju dana pre pregovora između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji krajem februara, već uticale na razmišljanje ruskog državnog vrha.
Dokument, pripremljen za Petu službu FSB-a, sektor bezbednosne službe zadužen za operacije u Ukrajini, iznosi načine na koje Rusija može da poboljša svoj položaj tako što će raspirivati tenzije između SAD, Kine i EU.
Dana 25. februara, SAD su dvaput podržale Rusiju u glasanjima u UN, što predstavlja iznenađujući obrt u američkoj spoljnoj politici.
Prvi put je to učinjeno u Generalnoj skupštini, gde su se SAD usprotivile rezoluciji koju su predložile evropske zemlje, a koja je osuđivala Moskvu i potvrđivala teritorijalni integritet Ukrajine.
Drugi slučaj desio se u Savetu bezbednosti, gde su SAD podržale rezoluciju kojom se poziva na okončanje ruske invazije, ali bez direktne osude Rusije.
Dokument think-tanka takođe navodi da bi Rusija trebalo da radi na "potpunom demontiranju" trenutne ukrajinske vlade.
Sinoć su ruske snage objavile da su zarobile stotine ukrajinskih vojnika koji su se borili u Kursku, a Putin je zapretio da će ih tretirati "kao teroriste".
Načelnik ruskog generalštaba, Valerij Gerasimov, rekao je da su njegove snage zarobile oko 430 ukrajinskih vojnika u Kursku, gde je Ukrajina prošlog leta izvela iznenadnu kontraofanzivu.
Obraćajući se vojnicima u Kursku, Putin je poručio da zarobljeni ukrajinski vojnici treba da budu "tretirani kao teroristi, u skladu sa zakonima Ruske Federacije".
Sinoć je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio da britanski planovi da predvode stabilizacione snage u postkonfliktnoj Ukrajini znače da će oni štititi "nacistički režim" u Kijevu.
U neobičnom ispadu iz Moskve, svega nekoliko sati nakon najvećeg ukrajinskog napada dronovima na prestonicu od početka rata, Lavrov je rekao: "Šta će mirovne snage štititi? Ostatke kijevskog nacističkog režima?"
"The Post" je izvestio da dokument takođe sugeriše da Kremlj treba da odbaci planove za mirovne snage u Ukrajini, jer bi one bile pod "ozbiljnim zapadnim uticajem".
U međuvremenu, američki planovi za nastavak naoružavanja Ukrajine ocenjeni su kao "apsolutno neprihvatljivi", kao i održavanje ukrajinske vojske na njenom trenutnom nivou od milion vojnika.
Dokument takođe predlaže da bi Rusija trebalo da insistira na daljoj podeli Ukrajine, uključujući uspostavljanje tampon-zone na severoistoku zemlje, u blizini ruske granice, kao i demilitarizovane zone u blizini Krima, koji je Putin nezakonito anektirao 2014. godine.
U dokumentu se Trampov preliminarni plan za postizanje mira u Ukrajini u roku od 100 dana odbacuje kao "nemoguć za realizaciju", uz tvrdnju da se mir "ne može postići pre 2026. godine".
Think-tank predlaže da bi Rusija mogla poboljšati svoju pregovaračku poziciju tako što bi američkim kompanijama ponudila pristup eksploataciji retkih minerala u Rusiji i na okupiranim teritorijama Ukrajine.
Dokument je napisan nedelju dana pre nego što su SAD i Rusija održale ključne pregovore u Saudijskoj Arabiji, na kojima Ukrajina nije učestvovala.
Govoreći za novinare u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi, dok su trajali februarski pregovori, Donald Tramp je ismevao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog njegovih žalbi da Ukrajina nije pozvana na razgovore.
"Danas sam čuo, 'Oh, nismo bili pozvani'. Pa, tamo ste već tri godine. Trebalo je da završite ovo pre tri godine, trebalo je da nikad ne počne. Mogli ste da sklopite dogovor", rekao je tada Tramp.
Međutim, prema izvorima iz Kremlja, upravo Putin želi da odugovlači mirovni proces kako bi zauzeo još više ukrajinske teritorije.
Rusija trenutno ima vojnu prednost, s obzirom na to da njene trupe brojčano nadmašuju zapadno podržane ukrajinske snage i ostvaruju sve veće prodore na istoku Ukrajine.
Ruski predsednik smatra da je 30-dnevna pauza "neprihvatljiva" i očekuje se da će ometati mirovne pregovore svojim nerealnim zahtevima.
Budući da Putin drži većinu aduta u svojim rukama, ruski zvaničnici veruju da će on uspeti da sprovede svoj plan.
Jedan visoki ruski izvor rekao je za Rojters: "Teško je za Putina da pristane na ovo u trenutnom obliku. On ima jaku poziciju jer Rusija napreduje."
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da je važno "ne žuriti previše" sa ruskim odgovorom na predloge o primirju. On je naveo da Moskva čeka "detaljne informacije" iz SAD pre nego što donese odluku.
Jedan od Putinovih glavnih zahteva verovatno će biti obustava buduće vojne podrške Kijevu, izvestio je Bloomberg.
BONUS VIDEO:
Završen protest "15. za 15": Povređen student u tuči, oglasio se MUP o "zvučnom topu", Vučić se obratio javnosti
Evo šta čeka Crvenu zvezdu i Partizan u Evroligi: Ostalo je još 5 finala, mogu li oba kluba u plej-of?
MUP se oglasio o studentskom protestu u Beogradu: Ovo su prve procene o broju ljudu
Snimak požara u diskoteci u Severnoj Makedoniji: Najmanje 50 poginulih, veliki broj mlađih od 18 godina
"56 lica je povređeno, 22 osobe su uhapšene": Vučić se obratio o studentskom protestu u Beogradu