Predviđajući da se svet kreće ka tački u kojoj SAD više neće doprinositi odbrani Evrope, Švedska se sprema da potroši znatno više novca na svoje oružane snage - kao i na ukrajinsku vojsku. "Ruska agresija protiv Ukrajine je ključna za bezbednost Švedske i cele Evrope", objasnila je vlada premijera Ulfa Kristersona.
Desetine milijardi dolara tokom šest godina finansiraće mnoge stvari koje Amerika verovatno više neće omogućavati: raketnu artiljeriju, satelitsku navigaciju i protivvazdušnu odbranu. Ulaganja u odbranu, mere protiv hibridnih pretnji i povećana podrška Ukrajini glavne su stavke povećanja budžeta koje je švedska vlada objavila prošle srede, piše Forbs.
Rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine već 37 mjeseci naveo je Švedsku da prošle godine pristupi NATO-u, nakon produženog perioda pristupanja koji su zakomplikovali prigovori Turske. Ista agresija podstakla je prethodnu švedsku vladu da poveća potrošnju za odbranu sa manje od dva odsto bruto domaćeg proizvoda na nešto iznad dva odsto.
Ukoliko Kristersonov plan bude sproveden, Švedska će potrošiti 3,5 odsto BDP-a na odbranu do 2035. godine, što predstavlja utrostručenje potrošnje na odbranu tokom jedne decenije. Ovo je veliko povećanje, pri čemu bi milijarde dolara bile namenjene Ukrajini.
Švedska, nekada neutralna zemlja i uglavnom vojno samodovoljna, već ima obimnu i raznoliku vojnu industriju koja proizvodi borbeno vozilo CV90, borbene avione Gripen, mobilne haubice Arčer, moderne podmornice i ratne brodove.
Međutim, poput svih članice NATO-a, Švedska se u velikoj meri oslanja na SAD za određene ključne kapacitete. Šveđani koriste američki sistem protivvazdušne odbrane Patriot za odbranu od pretnji sa velikih udaljenosti, plove pomoću američkog GPS satelitskog sistema i koriste široku mrežu američkih satelita za obaveštajne informacije. Evropski pristup svim tim resursima sada je doveden u pitanje zbog politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Zbog prilagođavanja ruskim interesima u Ukrajini, Trampova administracija je privremeno obustavila pomoć i obaveštajnu podršku Ukrajini. Tramp je pokrenuo trgovinski rat protiv Kanade, koja je takođe članica NATO-a, sa bizarnim ciljem da je pretvori u američku saveznu državu. Takođe je zapretio da će oduzeti Grenland Danskoj, takođe članici NATO-a.
Budući nemački kancelar Fridrih Merc bio je među prvim evropskim liderima koji su razumeli dugoročne posledice američkog skretanja ka autoritarnoj vlasti. Evropa mora da postigne "stratešku nezavisnost" od Sjedinjenih Država, rekao je Merc u februaru. Nemački parlament je brzo reagovao uspostavivši mehanizam finansiranja za značajno povećanje nemačke vojne potrošnje, a sada to sledi i Švedska.
Postoji samo jedna alternativa za Patroit
Jedan od prioriteta je smanjenje zavisnosti švedske vojske od američkog GPS navigacionog sistema, delimično kroz veća ulaganja u evropsku alternativu - sistem Galileo. Drugi prioritet je jačanje raketne artiljerije, s obzirom da NATO više ne može da računa na američke raketne sisteme HIMARS.
Najveći izazov za Šveđane mogao bi da bude zamena sistema Patriot. Zapravo postoji samo jedna alternativa sistemu Patriot sa dometom od oko 150 kilometara: francusko-italijanski SAMP/T. Međutim, proizvođač raketa MBDA proizvodi samo nekoliko takvih baterija godišnje.
BONUS VIDEO: