Slušaj vest

Na najdubljoj tački Sredozemnog mora, poznate pod nazivom Kalipsove dubine, naučnici su pronašli uznemirujuće prizore - čak 167 komada otpada, među kojima prevladavaju plastika, metal, staklo i papir. U ekspediciji koju su vodili stručnjaci sa Univerziteta u Barceloni, korištena je napredna podmornica "Limiting Factor" koja je zaronila na dubinu od 5.000 metara, do mesta koje je dosad bilo gotovo potpuno izvan ljudskog dosega.

Ipak, istraživanje je pokazalo da ni tako udaljene i nepristupačne dubine nisu pošteđene ljudskog uticaja.

Prema podacima objavljenima u Marine Pollution Bulletinu, od svih pronađenih predmeta, 148 se smatra morskim otpadom, dok se ostatak povezuje sa ljudskim uticajem, iako nije nužno direktno bačen u more. Reč je o jednoj od najvećih koncentracija otpada ikad zabeleženih na takvoj dubini.

profimedia-0549464868.jpg
Foto: Andrey Nekrasov / Zuma Press / Profimedia

"Imamo dokaze da brodovi bacaju vreće pune smeća, a to se vidi po nagomilanom otpadu različitih vrsta i gotovo ravnoj brazdi na morskom dnu", rekao je Mikel Kanals, profesor s Odseka za dinamiku Zemlje i okeana.

Čišćenje ovakvih dubina gotovo nemoguće

I tu se priča ne zaustavlja. Kanals je govorio o onome što mnogi ne žele da čuju.

"Nažalost, kada je Mediteran u pitanju, ne bi bilo pogrešno reći da nijedan inč nije čist. Naučnici ističu da je čišćenje takvih dubina gotovo nemoguće. Zato apeluju na globalnu akciju: ne samo kroz zakone, već i kroz promene u ponašanju potrošača i smanjenje otpada. Posebno je pogođen Mediteran. Već je potvrđeno da Mesinski moreuz ima najveću gustinu morskog otpada na svetu. Novi podaci, kažu naučnici, trebalo bi da budu poziv na buđenje, posebno za zemlje koje se graniče sa Sredozemnim morem", navodi profesor.

profimedia-0549464868.jpg
Foto: Andrey Nekrasov / Zuma Press / Profimedia

Kanals upozorava da je jedan od najvećih problema to što se o morskom dnu malo zna, a još manje govori.

"Morsko dno je još uvek u velikoj meri nepoznato društvu u celini i zato je teško podići svest o potrebi da se ono zaštiti. Potreban je zajednički napor naučnika, novinara, medija, influensera i svih koji imaju društveni uticaj. Problem postoji i ogroman je, iako ga ne vidimo direktno. Ne smemo ga zaboraviti", zaključio je Kanals.

BONUS VIDEO:

01:33
ALARMANTNO! PLASTIČNI OTPAD UGROŽAVA NAŠE ZDRAVLJE: Mikroplastika nađena u MOZGU čoveka i embrionu beba Izvor: Kurir televizija

(Net.hr/Mondo)