Kako sprečiti rusku invaziju na Evropu? Vratite močvare, predlaže holandski biolog Hans Josten.
Ogroman napor uložile su evropske zemlje u isušivanje močvara kako bi dobile plodno tlo. Sada bi obnova tih prirodnih prepreka mogla postati ključna strategija u borbi protiv potencijalne ruske invazije pod vođstvom Vladimira Putina.
"Nemate garanciju da li je tlo duboko deset ili čak čitav metar", objašnjava biolog Hans Josten. Oklopnim vozilima bilo bi gotovo nemoguće proći kroz močvarno područje severoistočne Nemačke, poznato kao Kishofer Mor, piše "Financial Times". Josten smatra da bi vraćanje isušenih močvara i tresetišta moglo biti efikasan način da se odvrati Putin, a istovremeno bi to predstavljao značajan korak u borbi protiv klimatskih promena, s dodatnim koristima za biodiverzitet, kontrolu useva i snabdevanje vodom.
Procenjuje se da isušivanje močvara uzrokuje pet posto svetske emisije ugljen-dioksida. Kada se tresetišta ponovo napune vodom, prestaju ispuštati CO₂ i na kraju ga ponovo počinju zadržavati. Korišćenje močvarnog tla i tresetišta u vojne svrhe istovremeno je humano, ističe holandski biolog: efikasno se štitite, a ne gube se ljudski životi.
Poraz Rimljana
Hiljadama godina su se vode koristile u odbrambenim strategijama. Pruski general i vojni strateg Karl fon Klausevic isticao je da su močvare među najjačim linijama odbrane. Vođa Germana Arminius iskoristio je močvarno tlo na području Teutoburške šume kako bi naneo poraz Rimljanima u odlučujućoj bici na početku nove ere. Holandija je u 16. i 17. veku koristila poplave kako bi odbila španske i francuske osvajače.
Ukrajinska vojska koristila je vodene prepreke u odbrani od invazije
U prvim danima ruske invazije 2022. godine, ukrajinske snage uništile su branu na reki Irpin, otprilike 20 kilometara od Kijeva. To je značajno usporilo ruske trupe, zaustavilo njihov napad sa severa i prisililo ih da traže alternative za napredovanje, objašnjava ukrajinski vojni stručnjak Viktor Kevliuk. Rušenje brane dalo je Ukrajincima dragoceno vreme da pojačaju odbranu na desnoj obali reke Irpin, dok su voda i močvare poslužile kao prirodni proivtenkovski rov.
Opasnosti za vlastite snage
Međutim, takvi prirodni predmeti mogu biti opasni i za sopstvene snage. U martu 2023. godine, četiri američka vojnika stacionirana u Litvaniji poginula su kada je njihovo 63-tonsko oklopno vozilo M88 Herkules zaglavilo u močvari blizu granice sa Belorusijom. Zbog toga, nemačka vlada ističe da vraćanje vode u isušena tla isključivo u vojne svrhe može doneti i prednosti i mane, zbog čega im to trenutno "nije prioritet".
Razmatranje u istočnom krilu NATO-a
"Politico" izveštava da zemlje istočnog krila NATO-a razmatraju obnovu močvara, spajajući dva ključna evropska prioriteta: odbranu i klimu. Estonski premijer Kristen Mihal izjavio je za "Financial Times" da se snažno oslanjaju na prirodne vodene barijere kao deo svoje odbrambene strategije, računajući da močvare, tresetišta i jezera služe kao prirodne granice.
Tresetišta ne samo da zadržavaju ugljen-dioksid, koji doprinosi globalnom zagrevanju, već deluju kao barijere za neprijateljske tenkove. Ipak, polovinu močvara EU se isušuje kako bi se dobilo zemljište za poljoprivredu. Oslobađanjem stakleničkih gasova sa isušivanih tresetišta, oklopnim vozilima omogućava se lakši prolaz.
Istočni štit
Predstavnici vlada Finske i Poljske izjavili su za "Politico" da istražuju mogućnost korišćenja močvarnih područja kako bi istovremeno zaštitili svoje granice i doprinosili borbi protiv klimatskih promena. Poljski veliki projekat utvrđivanja granice, pod nazivom "Istočni štit", vrijedan 2,3 milijarde evra, „osigurava zaštitu životne sredine, uključujući stvaranje tresetišta i pošumljavanje pograničnih područja“, saopštilo je poljsko ministarstvo odbrane.
Većina tresetišta unutar EU koncentrisana je na granici NATO članica s Rusijom i Belorusijom, od finskog Arktika preko baltičkih zemalja do istočne Poljske. Kada je natopljeno vodom, ovo tlo predstavlja ozbiljnu zamku za vojne kamione i tenkove. Suočene s takvom prirodnom barijerom, napadačke trupe bile bi primorane da traže druge rute, koje je lakše braniti, baš kao što je to bio slučaj u Ukrajini 2022. godine.
(Jutarnji/MONDO)
BONUS VIDEO:
