Slušaj vest

Američki predsednik Donald Tramp i ruski predsednik Vladimir Putin ponovo su zauzeli isti stav, pa tako sad zajednički optužuju Evropu za zastoj u naporima da se prekine rat u Ukrajini.

U razgovoru sa evropskim liderima u četvrtak, Tramp je pozvao Evropu da učini više, iako jedinu konkretnu diplomatsku aktivnost preduzimaju američki saveznici u Evropi, koji pokušavaju da osmisle bezbednosne garancije za Ukrajinu nakon mogućeg mirovnog sporazuma.

Najnoviji obrt dogodio se dan nakon što je novinarima rekao da uskoro planira da ponovo raygovara sa Putinom kako bi dogovorili dalje poteze. Odbio je da kaže hoće li odobriti stroge direktne sankcije Rusiji ako Putin nastavi da odlaže svoju mirovnu inicijativu, pošto je već ignorisao prethodne rokove. "Kakva god da je njegova odluka, mi ćemo biti ili zadovoljni ili nezadovoljni. Ako smo nezadovoljni, videćete da će se nešto dogoditi", rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu u sredu.

S jedne strane, Tramp je u pravu

Tramp je u četvrtak razgovarao i sa Volodimirom Zelenskim i drugim evropskim liderima. Ukrajinski predsednik je kasnije rekao da su razgovarali o ekonomskom pritisku na Rusiju i "uskraćivanju novca ruskoj ratnoj mašineriji". Ali u poruci iz Vašingtona nakon tog razgovora, Tramp smatra Evropu većim krivcem nego Rusiju.

Tramp je, prema rečima zvaničnika Bele kuće, naglasio da Evropa mora prestati da kupuje rusku naftu, podsećajući da je Rusija ostvarila 1,1 milijardu evra prihoda od prodaje goriva Evropskoj uniji za jednu godinu. Dodao je da evropski lideri moraju povećati ekonomski pritisak na Kinu zbog njenog finansiranja ruskih ratnih napora.

S jedne strane, Tramp je u pravu, piše CNN. S obzirom na ozbiljnu bezbednosnu pretnju koju evropske zemlje vide u Rusiji, čudno je da još uvek postoje članice EU koje kupuju rusku energiju u vreme kada je Zapad uveo sankcije kako bi oslabio ekonomiju Moskve zbog njene invazije na Ukrajinu.

Nelogičnost i licemerje u stavovima

Ipak, kao i mnogi njegovi drugi stavovi o ratu, ovaj pritisak na Evropu je nelogičan i licemeran, piše CNN. On traži od Evrope da se obračuna sa Kinom zbog kupovine ruske nafte, dok sam nije spreman da sankcioniše Peking. Sjedinjene Države vode trgovinske pregovore sa Kinom nakon što je Tramp pokrenuo trgovinski rat visokim carinama. Tramp očigledno ne želi da se odrekne mogućnosti dogovora.

Njegov odnos prema Evropi podseća na njegov odnos prema Indiji, koja je pogođena carinom od 50 odsto na izvoz u Sjedinjene Države, što je Tramp opravdao kupovinom ruske nafte. Time je uništio tri decenije duge napore uzastopnih demokratskih i republikanskih predsednika da Indiju drže van domašaja Kine kao rastuće azijske sile.

Cenu takve strategije pokazao je ove nedelje kineski predsedni Si Đinping, koji je srdačno dočekao indijskog premijera Narendru Modija na samitu autoritarnih lidera u Pekingu. Modi je pritom proveo sat vremena u Putinovoj limuzini.

Modi i Putin.jpg
Foto: x/printscreen

Rusija razjedinjuje saveznike NATO-a

Evropa je odavno preduzela korake kako bi smanjila svoju zavisnost od ruskih energenata. Rusija je nekada bila najveći dobavljač nafte EU, ali su države članice uvele zabranu pomorskog uvoza sirove nafte i naftnih derivata. CNN je prošlog meseca izvestio da je evropski uvoz ruske nafte pao na 1,72 milijarde dolara u prvom kvartalu 2025. godine, u odnosu na 16,4 milijarde dolara u istom periodu 2021. godine.

Rusija, u međuvremenu, pojačava svoju strategiju razjedinjavanja saveznika NATO-a, dok njene snage nastoje da ostvare nove dobitke na bojnom polju u istočnoj Ukrajini. Tokom posete Kini, Putin se sastao sa slovačkim premijerom Robertom Ficom i optužio Evropljane da raspiruju "histeriju" zbog tvrdnji da Moskva planira napad na Evropu.

"Svaka razumna osoba veoma dobro zna da Rusija nikada nije imala, nema i nikada neće imati želju da bilo koga napadne", rekao je ruski predsednik, čije su snage izvršile invaziju na Ukrajinu 2014. i 2022. godine, između ostalog.

Na samitu na Aljasci, Putin je, stojeći pored američkog predsednika koji često kritikuje američke saveznike, upozorio da Evropa ne bi trebalo da se "meša" u njegovu diplomatiju sa Trampom. Evropska komisija je ranije ove nedelje saopštila da je avion sa njenom predsednicom, Ursulom fon der Lajen, bio meta ometanja GPS signala prilikom sletanja u Bugarsku, a sumnja se da je u pitanju Rusija. Moskva je odbacila tvrdnje kao "lažne" i simptom evropske "paranoje".

Pogledajte fotografije sastanka Donalda Trampa i Vladimira Putina na Aljasci:

Donald Tramp Vladimir Putin sastanak Foto: Sergey Bobylev / Sputnik / Profimedia, ANDREW CABALLERO-REYNOLDS / AFP / Profimedia

Sastanak Putina i Zelenskog nije na vidiku

U međuvremenu, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je novinarima da Rusija smatra neprihvatljivim svako raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini nakon mogućeg mirovnog sporazuma. To je bio samo najnoviji pokušaj Moskve da osujeti evropske planove za snage koje bi obezbedile Ukrajinu nakon rata.

Još uvek nema znakova sastanka Putina i Zelenskog, koji su američki zvaničnici samouvereno najavili pre dve nedelje. Putin je ponudio da se razgovori održe u Moskvi, ali pošto bi Zelenski tamo bio izložen bezbednosnim rizicima, takva ponuda je viđena kao još jedna opstrukcija mirovne inicijative.

Tramp je ranije nagovestio da bi mogao biti treća strana u pregovorima, ali je sada prihvatio stav Rusije da se prvo mora održati sastanak jedan na jedan. Ukrajinski saveznici se plaše da bi Putin mogao da inscenira sukob na takvom sastanku koji bi potom mogao da iskoristi da ubedi Trampa da Zelenski sabotira proces.

Tračak nade od "koalicije voljnih"

U četvrtak se ipak pojavio tračak napretka, iako je bio uslovljen neizvesnim ishodom Trampove mirovne inicijative, koja je zastala pre nego što je i počela. Nakon razgovora između Trampa, Zelenskog i članova "koalicije voljnih", francuski predsednik Emanuel Makron je rekao da se 26 zemalja obavezalo da doprinese mogućim mirovnim snagama ako se postigne sporazum o prekidu vatre.

Makron je dodao da bezbednosne garancije za Ukrajinu treba da imaju tri dela - jačanje ukrajinskih oružanih snaga, raspoređivanje evropskih trupa i "američki zaštitni kišobran". SAD su signalizirale saveznicima da su spremne da preuzmu ograničenu ulogu u pružanju bezbednosnih garancija Ukrajini ako se postigne sporazum sa Rusijom.

Na kraju još jedne nedelje bez ikakvog stvarnog napretka ka miru u Ukrajini, jasno je zašto Tramp pokazuje frustraciju. Ali nema znakova da ima veliku ideju da prekine ćorsokak u mirovnoj inicijativi, piše CNN.

BONSU VIDEO:

02:52
OVO SU INFORMACIJE O RAZGOVORU TRAMPA I PUTINA! Ruski predsednik predaje ove ukrajinske vojnike Kijevu, a evo šta kažu i analitičari Izvor: Kurir televizija