Slušaj vest

Pretnje Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda u evropskim vladama više se ne doživljavaju kao puka retorika, već kao ozbiljna mogućnost. Politički vrh, koji je donedavno ignorisao pojačane izjave američkog predsednika, sada očajnički traži način kako da ga zaustavi, piše Politiko.

"Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju"

Da je situacija alarmantna, potvrđuju i diplomatski izvori iz EU. "Moramo biti spremni za direktnu konfrontaciju sa Trampom", izjavio je jedan diplomata upoznat sa raspravama. "On je u agresivnom modu i moramo biti spremni."

Ten­zije su dodatno porasle nakon što je američki šef diplomatije Marko Rubio najavio da će sledeće nedelje sa danskim zvaničnicima razgovarati o američkoj akviziciji Grenlanda, a Bela kuća poručila kako bi preferirala pregovore, ali ne isključuje ni vojnu opciju.

Zajednički odgovor Evrope

Kao odgovor, evropski diplomatski napori su se intenzivirali. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da je sa kolegama iz Nemačke i Poljske razgovarao o zajedničkom evropskom odgovoru.

"Ono što je u pitanju jeste kako Evropa, EU, može biti ojačana da odvrati pretnje i pokušaje ugrožavanja svoje bezbednosti i interesa", rekao je Baro novinarima. "Grenland nije na prodaju niti za preuzimanje… zato pretnje moraju da prestanu."

Politiko je razgovarao sa brojnim zvaničnicima, diplomatama i stručnjacima kako bi istražio koje opcije Evropa ima na raspolaganju. Osećaj nemoći je, navodi Politiko, sveprisutan.

"Svi su potpuno zapanjeni i nesvesni čime zapravo raspolažemo", rekao je bivši danski poslanik. "Niko zapravo ne zna šta da radi jer Amerikanci mogu da rade šta god žele. Ali potrebni su nam odgovori odmah. Ne možemo da čekamo tri, pet ili sedam godina."

Opcija 1: Potraga za kompromisom

Tramp svoju želju za Grenlandom pravda vitalnim bezbednosnim interesima SAD i optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od rastuće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku. Zato bi pregovaračko rešenje, koje bi Trampu omogućilo da se predstavi kao pobednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz, moglo biti najbrži izlaz iz krize.

Bivši visoki zvaničnik NATO predložio je da bi Alijansa mogla da posreduje između strana, kao što je to činila u sporovima između Turske i Grčke. Američki ambasador pri NATO Metju Vitaker izjavio je da Tramp i njegovi savetnici ne veruju da je Grenland adekvatno obezbeđen.

"Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i Visokom severu, Grenland postaje veoma ozbiljan bezbednosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država."

Saveznici zato razmatraju nove ponude Trampu, poput ubrzanja odbrambene potrošnje na Arktiku, održavanja više vojnih vežbi i raspoređivanja trupa kako bi se umirile SAD. Dvojica diplomata pomenula su i mogućnost uspostavljanja šeme "Arktička straža", po uzoru na postojeće inicijative na istoku Evrope.

Trampa privlače i ogromna mineralna nalazišta, kao i potencijalne rezerve nafte i gasa. Međutim, eksploatacija resursa iz negostoljubivog terena izuzetno je teška i skupa. Danski izaslanici su godinama bezuspešno zagovarali evropska ulaganja u Grenland, ali se sada, prema rečima jednog diplomate EU, taj stav počinje da menja.

Opcija 2: Finansijska injekcija Grenlandu

Trampova administracija otvoreno je podržala grenlandski pokret za nezavisnost, sa idejom da bi ostrvo, nakon otcepljenja od Danske, potpisalo sporazum sa SAD i bilo preplavljeno američkim novcem. Iako ne isključuje vojnu silu, Tramp insistira da bi Grenland radije preuzeo dobrovoljno. EU i Danska zato pokušavaju da ubede Grenlanđane da im mogu ponuditi bolji dogovor.

Prema nacrtu predloga Evropske komisije, Brisel planira da više nego udvostruči potrošnju na Grenland od 2028. godine. U sedmogodišnjem periodu izdvajanja bi porasla na 530 miliona evra, a ostrvo bi moglo da se prijavi i za dodatnih 44 miliona evra iz fondova EU. Podrška, koja je do sada bila usmerena na socijalnu zaštitu i obrazovanje, proširila bi se i na razvoj kapaciteta za vađenje mineralnih sirovina.

"Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura na Grenlandu zaostaje, a naši resursi se uglavnom eksploatišu bez dobre dobiti za Grenland, već pre svega za danske kompanije", rekao je Kuno Fenker, grenlandski opozicioni poslanik koji podržava nezavisnost.

Atraktivna ponuda Danske i EU mogla bi biti ključna da Grenlanđani ostanu van američkog domašaja.

Opcija 3: Ekonomski protivudar

Od Trampovog prvog mandata u Evropi se intenzivno razmišlja o bezbednosti bez aktivnog učešća SAD.

"To je teško, ali je moguće. Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmišljao o obezbeđivanju evropske bezbednosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo", rekao je Tomas Krozbi, američki vojni stručnjak sa Kraljevskog danskog odbrambenog koledža.

EU na raspolaganju ima snažan alat, Instrument protiv prinude, svojevrsnu "trgovinsku bazuku" stvorenu upravo nakon prve Trampove administracije. On omogućava Uniji da uzvrati na trgovinsku diskriminaciju. Brisel je već pretio njegovom primenom, ali je odustao nakon postizanja dogovora. Pošto SAD i dalje nameće carine, EU bi mogao ponovo da aktivira taj mehanizam.

"Izvoz u Sjedinjene Države iznosi nešto više od 600 milijardi evra, a za oko trećinu te robe imamo tržišni udeo veći od 50 odsto, i potpuno je jasno da je to moć u našim rukama", istakao je Bernd Lange, predsednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta.

Ključno pitanje je da li bi Tramp ovoga puta poverovao da je EU zaista ozbiljna.

Opcija 4: Slanje vojske

Ako bi se SAD odlučile za vojnu opciju, Evropa bi malo toga mogla da učini.

"Neće preventivno napasti Amerikance, jer bi to bio čin rata", objasnio je Krozbi. Međutim, prema danskoj trajnoj naredbi iz 1952. godine, u slučaju napada na dansku teritoriju, vojska bi trebalo "odmah da započne borbu bez čekanja ili traženja naređenja".

Jedan diplomata EU sugeriše da bi evropske zemlje, na zahtev Danske, trebalo da razmotre slanje snaga na Grenland kako bi povećale cenu eventualne američke vojne akcije. Iako te snage ne bi mogle da zaustave invaziju, delovale bi kao sredstvo odvraćanja.

"Mogli biste da imate efekat u kojem su grupe ljudi fizički na putu, kao u situaciji na Trgu Tjenanmen, što bi potencijalno primoralo američku vojsku da upotrebi silu ili da se povuče", rekao je Krozbi.

Ipak, upozorava da takva strategija nosi visoku cenu: "Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi ljudi biti izgubljeni u pokušaju da se odbije američki zahtev za kontrolu nad Grenlandom."

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

00:27
Tramp Izvor: Kurir televizijaKur