
Namibijski premijer Nahas Angula izjavio je da "lobanje svedoče o užasima kolonijalizma i surovosti Nemačke" i da "Namibija ove posmrtne ostatke prihvata kao simbolični završetak jednog tragičnog poglavlja".
Lobanje četiri žene i 16 muškaraca, uključujući jedno dete staro tri godine, čuvane su u formaldehidu, a u Berlin su dopremljene između 1909. i 1914. godine.
Nemački naučnici su na njima vršili eksperimente nastojeći da dokažu "rasnu superiornost" belaca iz Evrope u odnosu na crnce iz Afrike tako što su analizirali crte lica, rekao je upravnik berlinskog Medicinskog istorijskog muzeja Tomas Šnalke.
I pored reči koje je premijer Angula izgovorio danas na aerodromu, neki Namibijci su zatražili odštetu od Nemačke za ono što neki istoričari nazivaju prvim genocidom 20. veka, prenosi AP.
Prema ovim istoričarima, nemački vojnici su ubili i glađu do smrti likvidirali oko 60.000 Namibijaca od 1904. do 1907. godine.
Procenjuje da je u Nemačku odneto oko 300 lobanja nakon masakra lokalnog stanovništva početkom prošlog veka u tadašnjoj Jugozapadnoj Africi, današnjoj Namibiji, kojom je upravljao Berlin od 1884. do 1915. godine.
(Tanjug)
Lobanje četiri žene i 16 muškaraca, uključujući jedno dete staro tri godine, čuvane su u formaldehidu, a u Berlin su dopremljene između 1909. i 1914. godine.
Nemački naučnici su na njima vršili eksperimente nastojeći da dokažu "rasnu superiornost" belaca iz Evrope u odnosu na crnce iz Afrike tako što su analizirali crte lica, rekao je upravnik berlinskog Medicinskog istorijskog muzeja Tomas Šnalke.
I pored reči koje je premijer Angula izgovorio danas na aerodromu, neki Namibijci su zatražili odštetu od Nemačke za ono što neki istoričari nazivaju prvim genocidom 20. veka, prenosi AP.
Prema ovim istoričarima, nemački vojnici su ubili i glađu do smrti likvidirali oko 60.000 Namibijaca od 1904. do 1907. godine.
Procenjuje da je u Nemačku odneto oko 300 lobanja nakon masakra lokalnog stanovništva početkom prošlog veka u tadašnjoj Jugozapadnoj Africi, današnjoj Namibiji, kojom je upravljao Berlin od 1884. do 1915. godine.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.