• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Naoružani čuvari motre na spomenik Staljinu

Oko 1.000 veterana rata i komunističkih pristalica prisustvovalo je u ponedeljak svečanom otvaranju spomenika Josipu Visarionoviču Staljinu u gradu Zaporožje na jugoistoku Ukrajine.

Kip se nalazi ispred sedišta mesnog ogranka Komunističke partije, a skup je organizovan na 94. godišnjicu boljševičke revolucije.

Pre godinu dana, sličan kip uništen je eksplozivom, stoga je najavljeno da će "novog Staljina" čuvati naoružani čuvari.

Ukrajinci smatraju Staljina odgovornim za veliku glad 1932.-1933. godine nazvanu "holodomor", kad je umrlo više milona ljudi.

Sovjetski diktator gruzinskog porekla Josif Visarionovič Džugašvili Staljin je metodama političke strahovlade i neograničenom ličnom vlašću upravljao SSSR-om 29 godina.

Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima.U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije.

Posle smrti Lenjina u januaru 1924. vešto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog fizički je - uglavnom posle montiranih političkih procesa - eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast. Vremenom je to postao razradjen sistem terora sa ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su slati milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svetu.

Čistke je započeo 1934. i likvidao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko. U otadžbinskom ratu protiv Nemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na medjunarodnim konferencijama u Teheranu, Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podelu interesnih sfera posle Drugog svetskog rata u Evropi i Aziji.

Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbedi uticaj u komunističkom svetu posle raspuštanja Kominterne i 1948. pokušao je da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom. Doprineo je zaoštravanju medjunarodnih odnosa u vreme hladnog rata i okrnjio je ogroman ugled SSSR stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svetskom ratu.

(MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image