Slušaj vest

Dvanaest zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, planira da investira više od 37 milijardi funti (50 milijardi dolara) tokom narednih deset godina u razvoj nove rakete dugog dometa namenjene za zaštitu Evrope. Projekat pod nazivom "Duboki precizni udar" predstavio je kabinet britanskog premijera, a o njemu će se detaljnije raspravljati kasnije danas na samitu NATO-a u Ankari, piše BBC.

Britanski premijer Kir Starmer je u Turskoj na svom poslednjem samitu NATO-a u toj ulozi. Tamo bi mogao da se suoči sa kritikama američkog predsednika Donalda Trampa zbog toga što nije predstavio plan za dostizanje 5 procenata BDP-a za izdatke za odbranu do 2035. godine, cilj koji su članice NATO-a dogovorile prošle godine. Ipak, premijer će u sredu okupiti dvanaest lidera kako bi razgovarali o novom raketnom programu.

Nova raketa dometa do 2.000 kilometara

Oružje je opisano kao jedno od najnaprednijih u arsenalu NATO-a. Namenjeno je za pogađanje ciljeva udaljenih do 300 kilometara sa izuzetnom preciznošću, a domet bi u budućnosti mogao biti povećan čak na 2.000 kilometara.

Starmer je rekao da će inicijativa koju predvodi Velika Britanija „pomoći da se evropski saveznici okupe kako bi NATO bio bezbedan godinama koje dolaze“. Međutim, kao i kod mnogih drugih vojnih projekata, ne očekuje se da će "Duboki udar" biti operativan pre 2030-ih.

Pritisak SAD i ciljevi izolacije

U junu je američki ministar odbrane Pit Hegset najavio šestomesečni pregled američkog vojnog prisustva u Evropi. Predsednik Tramp je više puta jasno stavio do znanja da očekuje da članice NATO-a doprinesu većim izdacima za odbranu u Evropi. Na prošlogodišnjem samitu, saveznici su se složili da do 2035. godine troše 5 odsto svog BDP-a na odbranu i bezbednost.

Starmer je rekao da je "odlučan" da osigura bezbednost Velike Britanije i saveznika.

"Moramo pojačati napore da stvorimo jači, evropskiji NATO", istakao je.

Vlada Velike Britanije se već obavezala da će investirati 300 milijardi funti do 2030. godine kroz Plan investicija u odbranu.

Upozorenja zbog ruskih aktivnosti

Očekuje se da će Starmer na samitu istaći pretnju koju Rusija predstavlja za Veliku Britaniju i NATO. Britanska vlada je objavila podatke koji pokazuju da je NATO podigao borbene avione više od 700 puta kako bi presreo ruske avione u blizini savezničkog vazdušnog prostora. Ruska vojna aktivnost u vodama oko Velike Britanije takođe se povećala za 30 procenata.

Premijer bi trebalo da naglasi da NATO ne traži sukob sa Rusijom, ali da mora biti spreman da brani svakog saveznika.

Poruke Moskvi i ukrajinski kontekst

"Sposobnost dubokog i preciznog udara omogućiće Velikoj Britaniji i našim saveznicima da ciljaju vojne ciljeve velike vrednosti i logistiku koja snabdeva vojske. Time ćemo odvratiti svakog agresora i ojačati našu zajedničku bezbednost", rekla je Ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper i nastavila:

"NATO je jači, evropskiji i spreman da brani naše građane od dugoročne pretnje koju predstavljaju on i ruska država“, dodala je Kuper.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski iskoristio je svoj govor na samitu u utorak da pozove saveznike da hitno isporuče sisteme protivvazdušne odbrane kako bi se zaštitili od sve češćih ruskih napada. Istovremeno, Ukrajina pojačava sopstvene napade dronovima i raketama dugog dometa na mete u Rusiji, uključujući rafinerije nafte i vojne objekte, što dovodi do nestašice goriva i nestanka struje.

Ukrajinski udari dugog dometa

Kancelarija britanskog premijera saopštila je da su ukrajinske oružane snage dokazale da efikasna upotreba sistema dugog dometa može odlučujuće uticati na ishod na bojnom polju.

"Ukrajinski udari dugog dometa, poput onih na ključna logistička čvorišta, značajno su uticali na sposobnost Rusije da održi svoje ofanzive", navodi se u saopštenju.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da će Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, pažljivo pratiti samit u Ankari. Rekao je da nikakvo novo oružje koje bi Kijev dobio od NATO-a ne bi moglo da spreči Rusiju da nastavi vojnu operaciju dok ne postigne svoje ciljeve.

"U kontekstu priprema za ovaj samit, čuli smo mnogo izjava koje se tiču naše zemlje. Na našu žalost, to nisu bile izjave o konstruktivnom angažovanju i dijalogu, već izjave konfrontacione prirode", rekao je Peskov novinarima.

Dodao je da je za Rusiju "rešavanje ovog sukoba političkim i diplomatskim sredstvima i dalje poželjno".

Tramp opleo po NATO-u u Ankari: Oštro kritikovao Evropljane i saveznicima dao "hladan tuš"

BONUS VIDEO:

03:07
KURIR TV U ANKARI: Počinje dvodnevni NATO samit, učestvuju 32 zemlje članice Izvor: Kurir televizija