- Rusija za 2027. planira 17,1 bilion rubalja za odbranu, što je postsovjetski rekord i oko trećine federalne potrošnje.
- Da bi finansirala ratne troškove, Moskva smanjuje izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i socijalne programe i uvodi nove poreze.
Rusija planira da naredne godine poveća izdvajanja za odbranu na najviši nominalni nivo od raspada Sovjetskog Saveza, uz smanjenje sredstava za civilne programe i povećanje poreza. Kako piše The Moscow Times, to ukazuje da se Kremlj priprema za produženi rat u Ukrajini, uprkos izjavama da je spreman za mirovne pregovore.
Nacrtom budžeta za 2027. godinu, predstavljenim u četvrtak, za odbranu je predviđeno 17,1 bilion rubalja, odnosno 205,2 milijarde dolara. To je 26 odsto više od iznosa koji je prethodnim budžetom bio predviđen za tu godinu i 375 odsto više nego 2021, pre početka rata.
Izdvajanja za odbranu činila bi približno trećinu ukupne federalne potrošnje naredne godine, što predstavlja postsovjetski rekord u nominalnom iznosu izraženom u rubljama.
Analitičari ocenjuju da Rusija i dalje ima resurse za nastavak rata, ali da će domaćinstva, preduzeća i javne službe snositi veći deo njegovih troškova.
Ekonomista Boris Grozovski naveo je da ruska ratna ekonomija i dalje ima "značajnu" finansijsku rezervu.
"Ali poruka je jasna: svi će plaćati rat, koliko god mogu. Gde god se pojavi malo više novca, država će doći po njega, dok će sama davati što je moguće manje", napisao je u analizi objavljenoj na portalu IStories, koji radi iz egzila.
Vojni budžet ne pokazuje pune troškove rata
Objavljena izdvajanja za odbranu ne obuhvataju pune troškove rata. Rusija od 2022. godine objavljuje samo planiranu vojnu potrošnju, umesto stvarnih rashoda, dok poverljive budžetske stavke otežavaju utvrđivanje ukupnog iznosa.
Rastući ratni troškovi pojačavaju pritisak na državne finansije. Deficit federalnog budžeta dostigao je 2025. godine 5,65 biliona rubalja, odnosno 67,8 milijardi dolara ili 2,6 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Vlada za 2026. predviđa deficit od 7,3 biliona rubalja, odnosno 87,6 milijardi dolara ili 3,2 odsto BDP-a. Očekuje da će se on 2027. smanjiti na 5,4 biliona rubalja, odnosno 64,8 milijardi dolara ili 2,2 odsto BDP-a.
Ekonomisti Sberbanke, najveće ruske banke, u prognozi objavljenoj pre predstavljanja nacrta budžeta procenili su da će deficit naredne godine iznositi 2,7 odsto BDP-a. Time su doveli u pitanje mogućnost vlade da ostvari ograničenje potrošnje i rast prihoda koji ne potiču od nafte i gasa, potrebne za dostizanje ranije postavljenog cilja.
Deficit je visok u poređenju sa ruskim rezultatima iz prethodnih godina, ali je i dalje podnošljiv i niži nego u mnogim evropskim državama. Primera radi, za Francusku se navodi deficit od 5,4 odsto BDP-a, a za Veliku Britaniju 4,3 odsto.
Projektovani deficit sam po sebi ne ukazuje na neposrednu krizu javnih finansija. Ipak, njegovo obuzdavanje uz istovremeno povećavanje vojne potrošnje postaje sve teže.
Novo zaduživanje i rast troškova otplate
Vlada planira da se naredne godine zaduži za 6,1 bilion rubalja, odnosno 73,2 milijarde dolara, kako bi pomogla finansiranje deficita. Za 2026. predviđeno je zaduživanje od pet biliona rubalja, odnosno 60 milijardi dolara.
Istovremeno, očekuje se da će troškovi servisiranja duga 2027. dostići 4,6 biliona rubalja, odnosno 55,2 milijarde dolara, što predstavlja 9,4 odsto ukupne federalne potrošnje.
Ovi troškovi ostaju visoki jer Centralna banka zadržava povišene kamatne stope kako bi obuzdala upornu inflaciju, koju podstiče velika državna potrošnja.
Da bi smanjila jaz između prihoda i rashoda, Moskva planira i smanjenje civilne potrošnje i novi krug povećanja poreza, treću godinu zaredom.
Manje sredstava za zdravstvo, obrazovanje i socijalne programe
U poređenju sa iznosima koji su ranije bili predviđeni za 2027. godinu, nacrt smanjuje izdvajanja za zdravstvo za 5,5 odsto, obrazovanje za 5,4 odsto i socijalne programe za šest odsto.
Rezovi očekuju i pojedine nacionalne projekte, odnosno državne programe usmerene na prioritete poput zdravstva i infrastrukture.
Finansiranje projekta "Dug i aktivan život", koji podržava zdravstvene inicijative, bilo bi smanjeno za približno 20 odsto - sa 181,1 milijarde rubalja, odnosno 2,17 milijardi dolara u 2026, na 145,9 milijardi rubalja, odnosno 1,75 milijardi dolara naredne godine.
Izdvajanja za federalni program borbe protiv raka pala bi sa 44,9 milijardi rubalja, odnosno 538,8 miliona dolara, na 3,9 milijardi rubalja, odnosno 46,8 miliona dolara.
Novi porezi na internet kupovinu i prihode
Očekuje se da predložene poreske mere donesu dodatnih 1,5 biliona rubalja, odnosno 18 milijardi dolara.
Među njima su PDV od 22 odsto na kupovinu kod stranih internet trgovaca i carinska naknada od 100 rubalja, odnosno približno 1,20 dolara, za svaku pošiljku vrednosti manje od 200 evra.
Raspon poreskih stopa na prihode iz izvora koji uključuju kamate na depozite, dividende i prodaju nekretnina povećao bi se sa sadašnjih 13–15 odsto na 13–22 odsto. Ministarstvo finansija predložilo je i jednokratni porez na ekstra profit rudarskih i metalskih kompanija.
Najviše dodatnog prihoda očekuje se od promena u oporezivanju pasivnih prihoda - do 700 milijardi rubalja, odnosno 8,4 milijarde dolara. Slede nameti na internet kupovinu, koji bi doneli još 500 milijardi rubalja, odnosno šest milijardi dolara.
Analitičarka Aleksandra Prokopenko ocenila je da budžet pokazuje kako izdvajanja za odbranu rastu brže od ukupnih rashoda, smanjujući sredstva dostupna za druge namene.
U analizi za Carnegie Politika upozorila je da bi se vlada uskoro mogla približiti granici dodatnih prihoda koje može da prikupi porezima radi finansiranja rata.
Prema njenoj oceni, to bi moglo da pojača pritisak na Centralnu banku da podrži ratnu ekonomiju smanjivanjem kamatnih stopa, čime bi se snizili troškovi zaduživanja države i preduzeća, kao i da se poveća obim restrukturiranja dugova kompanija koje imaju teškoće u poslovanju.
BONUS VIDEO:
