Slušaj vest

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič otputovaće krajem ove nedelje u Peking na razgovore na visokom nivou, čiji je cilj uspostavljanje ravnoteže u trgovinskim odnosima Evropske unije i Kine i postizanje "opipljivih" rezultata uoči sastanka lidera EU sledeće nedelje.

Posle višemesečnih tenzija, odnosi Brisela i Pekinga ulaze u ključnu fazu. Evropska komisija je još ranije odredila oktobar kao rok za postizanje konkretnih rezultata sa Kinom.

Ulog za Evropsku uniju je veliki. Trgovinski deficit EU sa Kinom dostigao je rekordnih milijardu evra dnevno, dok evropski zvaničnici upozoravaju da novi talas kineske konkurencije stvara sve veći pritisak na industriju Unije i ugrožava hiljade radnih mesta.

U francusko-nemačkom dokumentu koji je u ponedeljak prosleđen evropskim prestonicama i predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen upozorava se na ozbiljne posledice.

"Ogroman industrijski šok pogađa sektore koji se nalaze u srcu evropskog industrijskog modela i imaju sistemski značaj, uključujući farmaceutsku, vazduhoplovnu, automobilsku i hemijsku industriju, kao i proizvodnju alatnih mašina", navodi se u dokumentu.

Brisel traži dogovor sa Pekingom

Posle nekoliko nedelja razgovora evropskih i kineskih zvaničnika na tehničkom nivou, Šefčovič će u četvrtak i petak boraviti u Pekingu, gde će razgovarati sa kineskim ministrom trgovine Vang Ventaom.

Pregovori su pokrenuti u junu, a evropska strana želi da dobije ustupke Pekinga kojima bi trgovinski odnosi bili uravnoteženiji.

Jedno od ključnih pitanja je pristup kineske robe tržištu EU sa oko 450 miliona potrošača, dok Brisel istovremeno pokušava da zaštiti evropsku industriju od velikog priliva jeftinijih kineskih proizvoda.

"Danas gubimo hiljade radnih mesta svake nedelje", rekao je evropski komesar za industriju Stefan Sežurne za Euronews pre tri nedelje.

Prema njegovim rečima, Evropska unija je samo tokom prošle godine izgubila oko 250.000 radnih mesta u industriji.

Evropljani žele da obezbede i stabilan izvoz retkih zemnih elemenata iz Kine, koji su od ključnog značaja za evropsku industriju. Peking je njihov izvoz ograničio tokom trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama 2025. godine.

Izvoz je kasnije nastavljen, ali postojeći dogovor važi samo do 10. januara 2027. godine.

Nemačka menja odnos prema Kini

Pristup država članica EU prema Kini počeo je da se menja nakon što je Nemačka, najveća ekonomija Unije, postala sve izloženija kineskoj konkurenciji.

Berlin se 2024. protivio evropskim carinama na jeftina kineska električna vozila, ali se poslednjih nedelja približio stavu Francuske, koja već duže zagovara oštrije mere prema Pekingu.

Nemački kancelar Fridrih Merc i francuski predsednik Emanuel Makron pozvali su u ponedeljak predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da se postojeći trgovinski odbrambeni instrumenti EU koriste "u potpunosti".

Zatražili su i uspostavljanje "sveobuhvatnog okvira" sa novim pravnim instrumentima.

Među predlozima se nalazi novi mehanizam koji bi Evropskoj komisiji omogućio "odlučnu i sistemsku reakciju", uključujući mere koje bi, ukoliko bude potrebno, mogle da dovedu do trenutnog prekida pristupa unutrašnjem tržištu EU, piše Euronews.

Evropska industrija traži oštrije mere

Evropske kompanije sve glasnije traže odlučniju reakciju Brisela, uprkos mogućnosti da Kina odgovori kontramerama.

Industrija želi da EU ne samo zaštiti evropske proizvođače trgovinskim merama već i smanji zavisnost od Kine.

Peking je 2025. pokazao koliko ta zavisnost može da bude problematična kada je ograničio izvoz retkih zemnih elemenata i čipova koji su od ključnog značaja za automobilsku industriju.

Federacija nemačke industrije BDI upozorila je krajem septembra da "sistemska konkurencija sa kineskom ekonomijom sve više dovodi u pitanje otpornost otvorene socijalne tržišne ekonomije".

"Čak i ako smanjenje rizika nosi troškove, uključujući i kontramere, nečinjenje bi dugoročno bilo znatno skuplje u ekonomskom smislu i neodgovorno iz perspektive bezbednosne politike", navodi BDI.

Evropska komisija je 29. septembra pokrenula konsultacije sa kompanijama iz EU kako bi pripremila nove mere, uključujući mehanizam za diversifikaciju snabdevanja u slučajevima kada zavisnost od jedne zemlje predstavlja rizik.

Kina ima jak adut u pregovorima

Pregovori Brisela i Pekinga, koji traju od juna, do sada nisu doneli veći napredak.

Kina želi da zadrži pristup ogromnom evropskom tržištu, dok Evropska komisija pokušava da dogovori uvozne kvote za pojedine proizvode.

Međutim, Peking raspolaže veoma važnim pregovaračkim adutom zbog dominantne pozicije u proizvodnji i preradi retkih zemnih elemenata, neophodnih za evropsku zelenu tehnologiju, odbrambenu i automobilsku industriju.

Kina se već usprotivila predlogu Evropske komisije o "dobrovoljnim ograničenjima izvoza" električnih vozila.

"Kineski stav je dosledan. Svako rešenje između Kine i EU mora da obezbedi ravnotežu interesa, bude u skladu sa pravilima STO i domaćim zakonima obe strane i u potpunosti uzme u obzir interese industrija obe strane", rekao je kineski portparol.

Da li preti trgovinski rat?

Tenzije između Evropske unije i Kine rastu, iako se obe strane za sada uzdržavaju od najagresivnijih poteza.

Još pre početka pregovora u junu, EU je predložila propise kojima bi kineskim kompanijama bio ograničen pristup evropskom tržištu, dok je Peking zapretio kontramerama.

Evropska komisija je od juna nastavila da pokreće istrage protiv kineskih proizvoda zbog sumnji na nepoštenu trgovinsku praksu, što je izazvalo nezadovoljstvo Pekinga.

Kina je tokom leta svojim kompanijama zabranila saradnju sa Briselom u pojedinim antimonopolskim istragama.

Istovremeno, prema navodima više izvora upoznatih sa situacijom, zemlje EU za sada odlažu pokretanje istrage u hemijskom sektoru koja bi mogla da dovede do uvođenja zaštitnih mera, uključujući carine i kvote.

Kina je dodatno povećala pritisak uoči ključnih pregovora kada je u subotu pokrenula antidampinšku istragu protiv hemikalija iz Evropske unije zbog sumnje na damping p-nitrotoluena.

Taj potez usledio je nakon što je Evropska unija u septembru otvorila istragu o uvozu polivinil-hlorida iz nekoliko zemalja, među kojima je i Kina.

BONUS VIDEO: 

37:15
06.10.2026. PULS 1. DEO Izvor: Kurir TV