Slušaj vest

Evropska komisija namerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Predlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dve trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u sredu državama članicama predstaviti predlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države - Češka, Slovačka i Mađarska - dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Nemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne nameravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je nemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedelje zapreti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Nemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove pretnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

"Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rešavaju odvojeno. Sve je deo jednog velikog paketa", rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želeo da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti napisao je da "dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne sme biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira".

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

"Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije".

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

"Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose", izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedeljnom samitu lidera EU.

BONUS VIDEO:

05:44
UHAPŠEN UKRAJINAC ZBOG SEVERNOG TOKA, A ONDA JE USLEDIO FILMSKI OBRT! Kresović tvrdi: "Britanci stoje iza svega" Izvor: Kurir televizija