To bi moglo da objasni pojavu čestih "plamenova", saopštili su astronomi na osnovu podataka sa "Čandre" - teleskopa američke svemirske agencije NASA.

"Čandra" već nekoliko godina detektuje iks-zrake, otprilike jednom dnevno, iz supermasivne "crne rupe" poznate kao "Strelac A".

"Plamenovi" traju nekoliko časova, a njihova svetlost rangira se od nekoliko puta do skoro stotinu puta jače od uobičajenog "proizvoda" crne rupe.

"Ljudi sumnjaju da su se asteroidi uopšte mogli formirati u blizini supermasivne "crne rupe". Ovo je uzbudljivo otkriće, jer ukazuje da je potreban veliki broj njih da proizvedu te plamenove", rekao je Kastitis Zubovas sa Univerziteta u Lesteru.

Naučni tim smatra da postoji oblak oko "Sgr A" koji sadrži bilione (hiljadu milijardi) asteroida i kometa odvojenih od svojih roditeljskih zvezda.

Asteroide, koji prolaze na oko 150 miliona kilometara od "crne rupe", što je ugrubo razdaljina između Zemlje i Sunca, razbila bi na komadiće gasna sila "crne rupe" koju proizvodi njeno gravitaciono polje.



Te komade bi potom trenje pretvorilo u paru, dok prolaze kroz vreli, retki gas oko "Sgr A", slično zagrevanju i sjaju meteora koji pada kroz Zemljinu atmosferu. Pojavljuje se bljesak i potom "crna rupa" proguta ostatke asteroida.

"Orbita asteroida može da se promeni ako prolazi suviše blizu neke zvezde ili planete u blizini `Sgr A`. Ako je bačen ka `crnoj rupi`, gotov je", kaže Sergej Najakšin, koautor studije.

Naučnici procenjuju da bi asteroidi trebalo da imaju poluprečnik veći od 10 kilometara da bi proizveli plamenove koje može da detektuje "Čandra".

"Sgr A", verovatno, "konzumira" i manje asteroide koje je teško uočiti jer su njihovi "plamenovi" slabiji, pa je broj kamenja koje proguta "crna rupa" veći od onog koji je detektovan, a što se tiče broja asteroida oko nje, možda su u pitanju bilioni.

(Srna)