On je bio poznat po realističnim i dramatičnim slikama koje su postavile nove standarde u zapadnoj umetnosti, prenose sve svetske agencije.

Do sada se verovalo da je posle Karavađa, koji je umro 1610. godine, ostalo svega 90-ak slika.

Istoričari umetnosti Mauricio Bernardeli Kuruz i Adrijana Konkoni Fedrigoli objavili su, međutim, dve e-knjige na italijanskom o svom istraživanju Karavađovih ranih radova i tvrde da su pronašli još oko 100 dela koja pripadaju Karavađu.

Veći deo novootkrivenih dela su crteži, ali ima i slika. Većina je pronađena u arhivima doma maniriste Simonea Petercana u milanskom zamku Sforcesko, rekli su istoričari umetnosti u intervjuu agenciji Ansa.

Ukupna vrednost ovih dela je oko 700 miliona evra. Vlasnik dela pronađenih u Petercanovom studiju je grad Milano.

Karavađo, čije je pravo ime Mikelanđelo Merizi, učio je kod Petercana od 1584. do 1588. i do sada se verovalo da nijedna njegova slika iz mladosti nije sačuvana.

Drugi istoričari umetnosti odmah su sa skepsom reagovali na tvrdnje dvoje stručnjaka i upozorili da su dalja istraživanja neophodna.

"Sačekaću da se obavi kompletno istraživanje, ali crteži koje sam do sada video ne liče mi na Karavađa", rekla je Frančeska Kapeleti, autorka knjige o ovom majstoru.

"Moramo biti oprezni", smatra istoričarka umetnosti sa Univerziteta u Rimu Kristina Tercagi. "Ove skice su poznate. I sama sam ih videla. Potrebno ih je pažljivo proučiti i naučna zajednica mora da ih verifikuje", smatra ona.

Karavađo, koji se smatra najvećim italijanskim slikarom svoga vremena, imao je buran i haotičan život i umro je u 38. godine.

Često je bio u zatvoru, a u jednoj tuči u Rimu ubio je čoveka. Papa je tada izdao poternicu za njim i osudio ga na smrtnu kaznu i Karavađo je umro na plaži južno od Rima pod misterioznim okolnostima nakon što je dobio pomilovanje od pape.

(Tanjug)