U organizaciju Igara uloženo je 11,8 milijardi evra iz državnog budžeta, odnosno iz džepova poreskih obveznika, u nadi da će se potrošeni novac nadoknaditi kroz dodatne profite u turizmu. Ali, očekivani odaziv gostiju je izostao.

"Sve upućuje da Olimpijske igre nisu privukle dodatne posetioce u London i Ujedinjeno Kraljevstvo. Zapravo, procenjuje se da je broj turista čak i pao, i to za više od 30 posto", izjavila je za AFP Meri Rense, direktorka britanskog udruženja turističkih radnika UKinbound.

Štaviše, London se uoči Igara drastično ispraznio. Mnogi njegovi stanovnici privremeno su, zbog ludnice koja je prethodila Olimpijskim igrama, odlučili privremeno pobeći. Grad je bio sablasno prazan, do te mere da je čak i premijer Dejvid Kameron pozivao građane da se vrate kućama.

Iako su uslužne delatnosti zabeležile određeni pomak nabolje nakon početka Igara, potrošnja je bila daleko ispod očekivane. Rense ističe da su šoping centri, restorani i pozorišta zabeležili drastičan pad prihoda, a hoteli su čak bili prisiljeni smanjivati cene, obzirom da nisu mogli popuniti kapacitete.

"Direktnu korist imali su tek šoping centri koji se nalaze u neposrednoj blizini Olimpijskog parka. Tek poslednjih dana su se ljudi počeli vraćati u centar grada", kaže Rence.

"Britanija će od Olimpijskih igara imati vrlo malu korist. Turisti koji su stigli možda troše nešto više nego inače, ali istovremeno je dosta ljudi pobeglo iz grada. Kakva-takva korist može se očekivati tek od prodaje ulaznica i televizijskih prava", kaže Spenser Dejl, glavni ekonomista Engleske banke.

Najviše koristi, uoči samih Igara, imao je građevinski sektor. Olimpijske igre podstaknule su nekoliko velikih infrastrukturnih investicija u Londonu. Ali, dugoročna korist će, ukupno gledano, biti vrlo mala ili čak nikakva, tvrdi Dejl, a prenosi Biznis Rikorder.

(MONDO)