
Premijer Slovačke Mikulaš Dzurinda priznao je poraz na parlamentarnim izborima, na kojima je, prema preliminarnim rezultatima, pobedu odnela opoziciona partija Smer - socijalna demokratska partija.
Dzurinda je rekao da je partija Smer, lidera Roberta Fica, pobedila na izborima, a da sprovodjenje reformi mora da bude nastavljeno, preneo je AP.
"Istina je da je Smer pobedio na izborima", izjavio je Ivan Mikloš, ključni saveznik slovačkog premijera i ministar finansija.
Ficova levo orijentisana stranka Smer (Smer - SD) osvojila je 29,4 odsto glasova, saopštila je državna Kancelarija za statistiku, na osnovu pregledanog marerijala sa svih biračkih mesta.
Slovačka demokratska i hrišćanska unija-demokratske stranke (SDKU-DS) premijera Dzurinde osvojila je 18,4 odsto glasova, navela je Kancelarija, zadužena za prebrojavanje glasova.
Očekuje se da će državna izborna komisija kasnije u toku dana saopštiti konačne rezultate parlamentarnih izbora.
Izborni rezultat nije dovoljan da Fic sam formira većinu u slovackom parlamentu - Narodnoj radi sa 150 poslanika, tako da će biti prinudjen da formira koalicionu vladu, ukazala je američka agencija.
Na trećem mestu, prema broju osvojenih glasova, nalaze se Stranka madjarske koalicije i Slovačka narodna stranka, sa po 11,7 odsto osvojenih glasova.
Pokret za demokratsku Slovačku nekadašnjeg premijera Vladimira Mečijara osvojio 8,8 odsto glasova, a Hrišćansko-demokratski pokret 8,3, saopštila je Kancelarija.
Dzurinda je rekao da je partija Smer, lidera Roberta Fica, pobedila na izborima, a da sprovodjenje reformi mora da bude nastavljeno, preneo je AP.
"Istina je da je Smer pobedio na izborima", izjavio je Ivan Mikloš, ključni saveznik slovačkog premijera i ministar finansija.
Ficova levo orijentisana stranka Smer (Smer - SD) osvojila je 29,4 odsto glasova, saopštila je državna Kancelarija za statistiku, na osnovu pregledanog marerijala sa svih biračkih mesta.
Slovačka demokratska i hrišćanska unija-demokratske stranke (SDKU-DS) premijera Dzurinde osvojila je 18,4 odsto glasova, navela je Kancelarija, zadužena za prebrojavanje glasova.
Očekuje se da će državna izborna komisija kasnije u toku dana saopštiti konačne rezultate parlamentarnih izbora.
Izborni rezultat nije dovoljan da Fic sam formira većinu u slovackom parlamentu - Narodnoj radi sa 150 poslanika, tako da će biti prinudjen da formira koalicionu vladu, ukazala je američka agencija.
Na trećem mestu, prema broju osvojenih glasova, nalaze se Stranka madjarske koalicije i Slovačka narodna stranka, sa po 11,7 odsto osvojenih glasova.
Pokret za demokratsku Slovačku nekadašnjeg premijera Vladimira Mečijara osvojio 8,8 odsto glasova, a Hrišćansko-demokratski pokret 8,3, saopštila je Kancelarija.
Gašparovič: Mandat za novu vladu u ponedeljak
Slovački predsednik Ivan Gašparovič najavio je da će Robertu Ficu, lideru stranke SMER, u ponedeljak dati mandat za sastav nove vlade.
U Slovačkoj će to biti prvi put u poslednjih osam godina da stranka koja je osvojila najviše glasova sastavlja vladu, pošto je 1998. godine i 2002. pobedio sa tridesetak odsto glasova bivši autoritarni premijer Vladimir Mečijar sa kojim, medjutim, niko nije hteo u vladu.
Socijaldemokrata Fico najavio je tri varijante nove koalicione vlade, budući da sam neće moći da zaustavi uspešne ali bolne reforme vlade desnice na čelu sa dosadašnjim premijerom Mikulašom Dzurindom.
Kao mogućnost se pominje dogovor sa strankama koje su bile u Dzurindinoj vladi, Hrišćanskim demokratskom pokretom (KDH) i Strankom madjarske koalicije (SMK), što bi garantovalo da bar kostur reformi ostakne netaknut.
Druga je malo verovatni pokušaj da bi demohrišćani pristali da sede u istoj vladi sa ekstremnim nacionalistima iz Slovačke narodne stranke (SNS) koji se nude Ficu kao koalicioni partner.
A treća, po reforme pogubna, da levica potrebnu većinu stekne zahvaljujući glasovima nacionalista i Mečijarovog Pokreta za demokratsku Slovačku.
"Nećemo učiniti ništa što bi moglo da ugrozi privredni rast Slovačke", poslao je danas Fico umirujući signal inostranstvu, ali je dodao da njegova vlada, "svakako, neće da realizuje program desnice".
Fico (42), kome u Slovačkoj redovno dodaju autribut populista, spada u pragmatičnu mladju obrazovanu generaciju postkomunista, kova bivšeg poljskog predsednika Aleksandra Kvašnjevskog.
Analitičari od njega očekuju da će odustati od predizbornog obećanja da sruši liberalne ekonomske i socijalne reforme koje su prethodnoj vladi donele nevolje kod kuće a isključivo pohvale u svetu.
Roberta Fica je lansirala u politiku i poslaničku klupu u njegovoj 28. godini postkomunistička Stranka demokratske levice, a kao pravnik po obrazovanju predstavljao je potom Slovačku u Evropskom sudu u Strazburu.
Očekivalo se da u prvoj vladi premijera Dzurinde 1998. godine postane ministar pravde ili generalni tužilac, ali pošto je ispao iz igre, 1999. godine osnovao je svoju partiju SMER, socijaldemokratske orijentacije.
Posebno u drugom mandatu Dzurindine vlade SMER se oštro profilisao kao zaštitnik Slovaka pred socijalno neosetljivim reformama, koje su, kako je ponavljao Fico, "od Slovačke umesto tigra pod Tatrama napravile ofucanu tatransku ovcu".
Za Fica, kako sam kaže, glavni uzor u Evropi su britanski premijer Toni Bler i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.
U Slovačkoj će to biti prvi put u poslednjih osam godina da stranka koja je osvojila najviše glasova sastavlja vladu, pošto je 1998. godine i 2002. pobedio sa tridesetak odsto glasova bivši autoritarni premijer Vladimir Mečijar sa kojim, medjutim, niko nije hteo u vladu.
Socijaldemokrata Fico najavio je tri varijante nove koalicione vlade, budući da sam neće moći da zaustavi uspešne ali bolne reforme vlade desnice na čelu sa dosadašnjim premijerom Mikulašom Dzurindom.
Kao mogućnost se pominje dogovor sa strankama koje su bile u Dzurindinoj vladi, Hrišćanskim demokratskom pokretom (KDH) i Strankom madjarske koalicije (SMK), što bi garantovalo da bar kostur reformi ostakne netaknut.
Druga je malo verovatni pokušaj da bi demohrišćani pristali da sede u istoj vladi sa ekstremnim nacionalistima iz Slovačke narodne stranke (SNS) koji se nude Ficu kao koalicioni partner.
A treća, po reforme pogubna, da levica potrebnu većinu stekne zahvaljujući glasovima nacionalista i Mečijarovog Pokreta za demokratsku Slovačku.
"Nećemo učiniti ništa što bi moglo da ugrozi privredni rast Slovačke", poslao je danas Fico umirujući signal inostranstvu, ali je dodao da njegova vlada, "svakako, neće da realizuje program desnice".
Fico (42), kome u Slovačkoj redovno dodaju autribut populista, spada u pragmatičnu mladju obrazovanu generaciju postkomunista, kova bivšeg poljskog predsednika Aleksandra Kvašnjevskog.
Analitičari od njega očekuju da će odustati od predizbornog obećanja da sruši liberalne ekonomske i socijalne reforme koje su prethodnoj vladi donele nevolje kod kuće a isključivo pohvale u svetu.
Roberta Fica je lansirala u politiku i poslaničku klupu u njegovoj 28. godini postkomunistička Stranka demokratske levice, a kao pravnik po obrazovanju predstavljao je potom Slovačku u Evropskom sudu u Strazburu.
Očekivalo se da u prvoj vladi premijera Dzurinde 1998. godine postane ministar pravde ili generalni tužilac, ali pošto je ispao iz igre, 1999. godine osnovao je svoju partiju SMER, socijaldemokratske orijentacije.
Posebno u drugom mandatu Dzurindine vlade SMER se oštro profilisao kao zaštitnik Slovaka pred socijalno neosetljivim reformama, koje su, kako je ponavljao Fico, "od Slovačke umesto tigra pod Tatrama napravile ofucanu tatransku ovcu".
Za Fica, kako sam kaže, glavni uzor u Evropi su britanski premijer Toni Bler i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder.
Pridruži se MONDO zajednici.