Američki glasači su ponovo za predsednika SAD izabrali Baraka Obamu, ali se izborna procedura završava tek pošto elektori u decembru zasebno glasaju za predsednika i potpredsednika i Senat - gornji dom američkog Kongresa, u januaru objavi konačni ishod tog glasanja.

Po proceduri ustanovljenoj Ustavom SAD, birači glasaju "prvog utorka u novembru" za elektore koji su najavili za koga će glasati "prvog ponedeljka posle druge srede u decembru".

Najava glasanja za nekoga ne znači i obavezu, ali 24 savezne američke države imaju u zakonu propisane kazne za takvo ponašanje elektora.

Glasovi elektora moraju biti potvrđeni sertifikatom u šest primeraka koji se šalje predsedniku Senata, državnom arhivu, zvaničnicima države iz koje se šalju i jedan predsedavajućem sudiji Saveznog okružnog suda, gde se elektori sastaju.

Svi elektorski glasovi se broje početkom januara u Senatu, a otvara ih potpredsednik SAD, u svojstvu predsednika Senata.

Glasovi se objavljuju na zajedničkoj sednici novoizabranih domova Kongresa.

Izborni proces se okončava 20, januara, na dan inauguracije, kada novi predsednika javno polaže zakletvu.

Postoji i procedura za izbor predsednika ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji većinu elektorskih glasova. Ustavom SAD je određeno da se predsednik u tom slučaju bira glasanjem u Predstavničkom domu Kongresa, pri čemu svaka država ima samo jedan glas.

Senat sistemom "jedan senator - jedan glas" bira potpredsednika SAD.

Ukoliko predsednik nije izabran do dana inauguracije, potpredsednik preuzima dužnost šefa države. Ako nisu izabrani ni predsednik, ni potpredsednik, Kongres bira vršioca dužnosti predsednika.

Predstavnički dom je dva puta u istoriji SAD birao predsednika - 1800. i 1824. godine, dok je Senat potpredsednika birao samo 1836. godine.

(FoNet/Foto: Tanjug/AP)