Oslobađajuća presuda Haškog tribunala za hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača stavlja pod sumnju objektivnost i nepristrasnost tog suda, saopštilo je danas rusko Ministarstvo inostranih poslova.
"Izrečena presuda ponovo stavlja pod sumnju deklarisanu objektivnost i nepristrasnost Međunarodnog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji", navodi se u saopštenju zvanične Moskve.
Rusija sa žaljenjem konstatuje da Tribunal "nije uspeo da postane zaista nepristrasan organ međunarodnog pravosuđa sa jednakim odnosom prema svim stranama u konfliktu na teritoriji Jugoslavije".
"Sudeći po izveštajima medija, presuda je izazvala čuđenje čak i bivšeg tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte, koja je u svoje vreme dala značajan 'doprinos' formiranju jednostrane antisrpske politike Međunarodnog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji", ističe se u saopštenju.
"Skeptičnost povodom presude potvrđuje i to što su dvoje, od pet sudija odbili da je podrže", navodi ruski MIP.
U saopštenju se navodi da Rusija potvrđuje svoju čvrstu poziciju u korist prestanka rada Haškog tribunala u roku utvrđenom rezolucijom 1966 (2010.) Saveta bezbednosti UN.
Presudu Gotovini i Markaču komentarišu i nemački mediji – neki ocenjuju potez suda ispravnim, a drugi govore o dvostrukim aršinima na štetu Srba i Srbije, navodi "Dojče vele".
"Berliner cajtung" piše da je Hrvatska ispravno razumela presudu – juče u Hagu nije oslobođen samo Gotovina, nego čitava nacija.
"Nema sumnje da je Miloševićev bolesni san o velikoj Srbiji bio inicijalna kapisla za krvavi građanski rat. Srbi su ti koji su počeli da pucaju i da isteruju komšije Hrvate i Bošnjake iz njihovih domova, držali Sarajevo pod opsadom i počinili masakr u Srebrenici", počinje svoj komentar "Merkiše odercajtung".
"Hrvatska odmazda teško da je bila išta drugačija. Zašto su se, uostalom, ratni heroji obe strane jednako skrivali nakon rata? Znali su da imaju razloga za skrivanje. Nakon pravne presude do koje se došlo dvostrukim aršinima, nije čudo što se Srbi ponovo osećaju kao žrtve. Ova presuda nikako ne doprinosi poboljšanju odnosa, pravu i pravdi. Naprotiv – rovovi su ponovo prokopani. Krivi su uvek samo drugi", ističe list.
Ocenjujući presudu "istorijskom", ugledni "Frankfurter algemajne cajtung", koji je zdušno podržavao razbijanje Jugoslavije, piše da više ne važi uvreženi stav da su sve zaraćene strane tokom raspada SFRJ bile jednako nemoralne.
"Nisu se na obe strane nalazili krvožedni nacionalisti koji su istim zločinačkim metodama težili istom zločinačkom cilju – etničkom čišćenju. Hrvatska je bila žrtva, a Srbija agresor. Hrvatska je vodila legitimni odbrambeni rat. Kao i u svakom ratu, i u ovom je bilo napada na civile, teških zločina za koji moraju da odgovaraju pojedinci", piše frankfurtski list.
Ali "Frankfurter algemajne cajtung" ističe da nije postojao politički plan hrvatskog rukovodstva da nasiljem i pretnjama nasiljem protera civilno stanovništvo posle oslobadanja Krajine, koju su zaposeli srpski pobunjenici.
List kaže da Hrvati nisu genocidna nacija, da je to ustanovljeno u Haškom tribunalu i da je dobro što je tako.
"Hrvatska ima dobre razloge da protiv Srbije pokrene tužbu za genocid. Kontratužba Srbije je postala neodrživa nakon ove presude jer se većinom oslanja upravo na operaciju ‘Oluja’. To objašnjava žestoke reakcije iz Beograda gde se još jednom govori o haškoj ‘političkoj pravdi’. Važno je što su Hrvati, u predvečerje ulaska u EU, oslobođeni opšte sumnje da se radi o nacionalistima ogrnutim evropejskim kožama, o narodu koji se samo pretvara da je izvukao pouke iz prošlosti", piše frankfurtski list.
Srpska javnost je kao skandaloznu ocenila odluku Žalbenog veća Haškog tribunala, a Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže za "Dojče vele" da je ta odluka u najmanju ruku iznenađujuća.
"Ta odluka pre svega nije donela pravdu za veliki broj žrtava tokom i nakon operacije Oluja, jer mi nemamo nijednu pravosnažnu presudu za te zločine. Dodatan problem je to što će se sada ponovo postaviti pitanje kredibiliteta Haškog suda", ističe Popović.
Haški sud je na kraju procesa utvrdio da u slučaju optužbi protiv Gotovine i Markača nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata, a Popović ocenjuje da je to sa pravne strane veoma zanimljivo i da je presuda, sa te strane, "dosta neuobičajena za Haški tribunal".
On smatra da će ovo dodatno udaljiti Srbiju i Hrvatsku.
"I reakcije hrvatskog državnog vrha, poput predsednika Josipovića koji izjavljuje da je srećan zbog ovog oslobađanja je u najmanju ruku problematična i svakako neće doprineti ni pomirenju ni uspostavljanju nekih normalnijih odnosa", ocenjuje on.
Dnevnik Velt piše da je prošlogodišnja presuda Gotovini bila i "politička presuda nekadašnjem hrvatskom rukovodstvu, te je i sadašnja oslobađajuća presuda krajnje politička".
"Za Haški tribunal, koji je do sada slovio kao institucija za primer u međunarodnom sudstvu, juče je bio crni petak", zaključuje Velt.
Frankfurter rundšau smatra da je "manje bitno da li je Anti Gotovini dopušteno da naredne godine provede na slobodi", ali da je "oslobađajuća presuda politička katastrofa".
List navodi da je "ono što je Hrvatska do sada postigla u nacionalnoj samokritici, uništeno jednim potezom".
"Hrvatska je jučerašnju presudu razumela ispravno: nije oslobođen Gotovina, već čitava nacija. Prema optužnici je kažnjavani pripadnik Legije stranaca bio kriv za proterivanje ljudi iz Krajine, Srbima naseljenog područja Hrvatske, za 'zajednički kriminalni poduhvat' sa svojim predsednikom Franjom Tuđmanom. Nakon jučerašnje presude, ovog poduhvata nikada nije bilo", piše Rundšau.
List dodaje da su "granate koje je Gotovina ispaljivao bile poruka civilima da beže" i da jučerašnja odluka "potvrđuje i obnavlja tu poruku".
Švajcarski list na nemačkom Noje cirher cajtung ukazuje na drastičan raskorak između prošlogodišnje i jučerasnje presude i ocenjuje da ona "potkopava verodostojnost Tribunala".
List navodi da je "doduše od početka bilo jasno da će biti teško da se Gotovini dokažu navodi optužnice", ali i da će posle jučerašnje presude "spremnost za bavljenje hrvatskim ratnim zločinima u Hrvatskoj biti još manja".
"Nesporno je da je nakon okončanja vojnih akcija Hrvata ubijeno na stotine Srba. Zagrebačko rukovodstvo nije ništa učinilo da te zločine spreči. Skandalozno je da sada za ta nedela niko više ne može da bude pozvan na odgovornost pred Haškim tribunalom", ocenjuje švajcarski list.
(agencije/MONDO, foto: Beta/Hina/Damir Senčar)
Rusija sa žaljenjem konstatuje da Tribunal "nije uspeo da postane zaista nepristrasan organ međunarodnog pravosuđa sa jednakim odnosom prema svim stranama u konfliktu na teritoriji Jugoslavije".
"Sudeći po izveštajima medija, presuda je izazvala čuđenje čak i bivšeg tužioca Haškog tribunala Karle del Ponte, koja je u svoje vreme dala značajan 'doprinos' formiranju jednostrane antisrpske politike Međunarodnog suda za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji", ističe se u saopštenju.
"Skeptičnost povodom presude potvrđuje i to što su dvoje, od pet sudija odbili da je podrže", navodi ruski MIP.
U saopštenju se navodi da Rusija potvrđuje svoju čvrstu poziciju u korist prestanka rada Haškog tribunala u roku utvrđenom rezolucijom 1966 (2010.) Saveta bezbednosti UN.
Presudu Gotovini i Markaču komentarišu i nemački mediji – neki ocenjuju potez suda ispravnim, a drugi govore o dvostrukim aršinima na štetu Srba i Srbije, navodi "Dojče vele".
"Berliner cajtung" piše da je Hrvatska ispravno razumela presudu – juče u Hagu nije oslobođen samo Gotovina, nego čitava nacija.
"Nema sumnje da je Miloševićev bolesni san o velikoj Srbiji bio inicijalna kapisla za krvavi građanski rat. Srbi su ti koji su počeli da pucaju i da isteruju komšije Hrvate i Bošnjake iz njihovih domova, držali Sarajevo pod opsadom i počinili masakr u Srebrenici", počinje svoj komentar "Merkiše odercajtung".
"Hrvatska odmazda teško da je bila išta drugačija. Zašto su se, uostalom, ratni heroji obe strane jednako skrivali nakon rata? Znali su da imaju razloga za skrivanje. Nakon pravne presude do koje se došlo dvostrukim aršinima, nije čudo što se Srbi ponovo osećaju kao žrtve. Ova presuda nikako ne doprinosi poboljšanju odnosa, pravu i pravdi. Naprotiv – rovovi su ponovo prokopani. Krivi su uvek samo drugi", ističe list.
Ocenjujući presudu "istorijskom", ugledni "Frankfurter algemajne cajtung", koji je zdušno podržavao razbijanje Jugoslavije, piše da više ne važi uvreženi stav da su sve zaraćene strane tokom raspada SFRJ bile jednako nemoralne.
"Nisu se na obe strane nalazili krvožedni nacionalisti koji su istim zločinačkim metodama težili istom zločinačkom cilju – etničkom čišćenju. Hrvatska je bila žrtva, a Srbija agresor. Hrvatska je vodila legitimni odbrambeni rat. Kao i u svakom ratu, i u ovom je bilo napada na civile, teških zločina za koji moraju da odgovaraju pojedinci", piše frankfurtski list.
Ali "Frankfurter algemajne cajtung" ističe da nije postojao politički plan hrvatskog rukovodstva da nasiljem i pretnjama nasiljem protera civilno stanovništvo posle oslobadanja Krajine, koju su zaposeli srpski pobunjenici.
List kaže da Hrvati nisu genocidna nacija, da je to ustanovljeno u Haškom tribunalu i da je dobro što je tako.
"Hrvatska ima dobre razloge da protiv Srbije pokrene tužbu za genocid. Kontratužba Srbije je postala neodrživa nakon ove presude jer se većinom oslanja upravo na operaciju ‘Oluja’. To objašnjava žestoke reakcije iz Beograda gde se još jednom govori o haškoj ‘političkoj pravdi’. Važno je što su Hrvati, u predvečerje ulaska u EU, oslobođeni opšte sumnje da se radi o nacionalistima ogrnutim evropejskim kožama, o narodu koji se samo pretvara da je izvukao pouke iz prošlosti", piše frankfurtski list.
Srpska javnost je kao skandaloznu ocenila odluku Žalbenog veća Haškog tribunala, a Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku, kaže za "Dojče vele" da je ta odluka u najmanju ruku iznenađujuća.
"Ta odluka pre svega nije donela pravdu za veliki broj žrtava tokom i nakon operacije Oluja, jer mi nemamo nijednu pravosnažnu presudu za te zločine. Dodatan problem je to što će se sada ponovo postaviti pitanje kredibiliteta Haškog suda", ističe Popović.
Haški sud je na kraju procesa utvrdio da u slučaju optužbi protiv Gotovine i Markača nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata, a Popović ocenjuje da je to sa pravne strane veoma zanimljivo i da je presuda, sa te strane, "dosta neuobičajena za Haški tribunal".
On smatra da će ovo dodatno udaljiti Srbiju i Hrvatsku.
"I reakcije hrvatskog državnog vrha, poput predsednika Josipovića koji izjavljuje da je srećan zbog ovog oslobađanja je u najmanju ruku problematična i svakako neće doprineti ni pomirenju ni uspostavljanju nekih normalnijih odnosa", ocenjuje on.
Dnevnik Velt piše da je prošlogodišnja presuda Gotovini bila i "politička presuda nekadašnjem hrvatskom rukovodstvu, te je i sadašnja oslobađajuća presuda krajnje politička".
"Za Haški tribunal, koji je do sada slovio kao institucija za primer u međunarodnom sudstvu, juče je bio crni petak", zaključuje Velt.
Frankfurter rundšau smatra da je "manje bitno da li je Anti Gotovini dopušteno da naredne godine provede na slobodi", ali da je "oslobađajuća presuda politička katastrofa".
List navodi da je "ono što je Hrvatska do sada postigla u nacionalnoj samokritici, uništeno jednim potezom".
"Hrvatska je jučerašnju presudu razumela ispravno: nije oslobođen Gotovina, već čitava nacija. Prema optužnici je kažnjavani pripadnik Legije stranaca bio kriv za proterivanje ljudi iz Krajine, Srbima naseljenog područja Hrvatske, za 'zajednički kriminalni poduhvat' sa svojim predsednikom Franjom Tuđmanom. Nakon jučerašnje presude, ovog poduhvata nikada nije bilo", piše Rundšau.
List dodaje da su "granate koje je Gotovina ispaljivao bile poruka civilima da beže" i da jučerašnja odluka "potvrđuje i obnavlja tu poruku".
Švajcarski list na nemačkom Noje cirher cajtung ukazuje na drastičan raskorak između prošlogodišnje i jučerasnje presude i ocenjuje da ona "potkopava verodostojnost Tribunala".
List navodi da je "doduše od početka bilo jasno da će biti teško da se Gotovini dokažu navodi optužnice", ali i da će posle jučerašnje presude "spremnost za bavljenje hrvatskim ratnim zločinima u Hrvatskoj biti još manja".
"Nesporno je da je nakon okončanja vojnih akcija Hrvata ubijeno na stotine Srba. Zagrebačko rukovodstvo nije ništa učinilo da te zločine spreči. Skandalozno je da sada za ta nedela niko više ne može da bude pozvan na odgovornost pred Haškim tribunalom", ocenjuje švajcarski list.
(agencije/MONDO, foto: Beta/Hina/Damir Senčar)
