Od 11. do 16. septembra u Havani će biti održan Samit nesvrstanih zemalja, kojem će kao posmatrač prisustvovati i Srbija.
Od 11. do 16. septembra u Havani će biti održan Samit nesvrstanih zemalja, kojem će kao posmatrač prisustvovati i Srbija.Pokret nesvrstanijh je osnovan 1961. godine u Beogradu, od članica takozvanog Trećeg sveta koje su želele da budu protivteža Moskvi i Vašingtonu u vreme hladnog rata. Sa prestankom hladnoratovske opasnosti, Pokret je postao manje relevantan faktor na svetskoj sceni.
Kuba je 1979. godine već bila domaćin samita, a ulogu glavnog domaćina tada je obavljao Fidel Kastro.
Predstojeći samit, kao i nekoliko prethodnih, bitno će se razlikovati od skupova na vrhu iz hladnoratovske ere kada je naglašavana odlučnost članica da budu izvan tadašnjih blokovskih okrilja SAD ili SSSR.
"Cilj nam je da pravimo mostove prema svim partnerima, uključujući i SAD", izjavio je ambasador Indije, jednog od osnivača Pokreta.
Indija je samo jedna od zemalja u taboru nesvrstanih koje imaju tesnu saradnju sa SAD, jer su tu i Egipat, Malezija, Južna Afrika, Pakistan...
Antiamerikanizam u Pokretu nesvrstanih nije, medjutim, sasvim nestao, a glavni nosioci takve politike, pored Kube, danas su Venecuela i Iran, čiji lideri Mahmud Ahmedinedžad i Ugo Čaves dolaze u Havanu.
Glavni cilj samita biće, kako ističu diplomate, da se pokaže da "Pokret nije mrtav" i da ima snage da se bori za mir i postiče razvoj nedovoljno razvijenih zemalja iz Azije, Afrike i Latinske Amerike. U tom kontekstu, lideri nesvrstanih će se posebno baviti problemom terorizma, koji žestoko pogadja njihove zemlje. Druga globalna tema biće oslobadjanje zemalja u razvoju od sve većih uslovljavanja koja im, pri odlučivanju o dodeli pomoći, postavljaju razvijene zemlje, MMF i Svetska banka, izjavio je indijski ambasador na Kubi.
Bivša SFR Jugoslavija, na čelu sa Josipom Brozom Titom, 1961. godine na osnivačkom skupu u Beogradu odigrala je ključnu ulogu i dugo bila lider pokreta. Bivše republike SFRJ danas u pokretu učestvuju kao gosti ili posmatrači, poput Srbije.
Srbiju će na skupu u Havani najverovatnije predstavljati jedan od pomoćnika ministra spoljnih poslova Srbije.
Dejan Šahović, pomoćnik ministra spoljnih poslova Srbije, za „Blic“ objašnjava da je naša zemlja u poslednjih 45 godina prešla put od osnivača i članice, kao nekadašnja SFRJ, do sadašnje pozicije zemlje posmatrača. Neposredno nakon Samita održanog u Beogradu 1989. godine, zbog dezintegracije i krize u nekadašnjoj Jugoslaviji, Pokret nesvrstanih joj je pre 14 godina zamrznuo članstvo u ovoj organizaciji, a zatim je SRJ nakon petooktobarskih promena zatražila i dobila status posmatrača.
„Sadašnji prioritet spoljne politike Srbije su integracije zemlje u evropske i evroatlantske strukture, tako da je trenutno zastupljen stav da je status posmatrača adekvatan za naše potrebe i ciljeve“, izjavio je Šahović za „Blic“ od utorka.
(MONDO)
