Uslovi života na Zemlji će se tokom 21. veka dramatično pogorošati zbog globalnog otopljavanja, a kao posledica toga moguće je naglo smanjenje broja stanovnika naše planete u "bliskoj budućnosti" sa sadašnjih šest milijardi na svega oko 500 miliona, prenela su ruska elektronska glasila izjavu poznatog britanskog klimatologa Džejmsa Lavloka.

Lavlok je ubedjen da će se prosečna temperatura na Zemlji do početka idućeg veka naglo povećati i da će to biti glavni razlog mnogih kataklizmi koje očekuju čovečanstvo.

Eksperti za izučavanje klimatskih promena su, kako navodi moskovski časopis "Glas nauke", još ranije upozorili da će se, zbog stalnog uvećanja emisije štetnih gasova u atmosferu, prosečna temperatura na Zemlji uvećati, do kraja ovog veka, za oko šest stepeni Celzijusa.

Lavlok je još veći pesimist, jer smatra da u narednih sto godina treba računati, pri sadašnjem stepenu zagadjenja atmosfere, sa prosečnim rastom temperature od osam stepeni. U proteklom veku rast prosečne temperature na našoj planeti je bio znatno niži - svega jedan stepen, što nije bitnije uticalo na planetarnu klimatsku sliku, tvrde naučnici.

Ukoliko se, medjutim, crna prognoza o drastičnom rastu temperature obistini, našu civilizaciju očekuje period velikih poplava, strašnih uragana i gladi zbog manjka najvitalnijih prehrambenih proizvoda, navode eksperti.

Takav loš scenario budućih dogadjaja moguće je, prema oceni stručnjaka, izbeći. Potrebno je samo da se u celom svetu usvoje i dosledno poštuju stroge mere za ispuštanje najštetnijih gasova u atmosferu. Tada se rast prosečne temperature može sniziti na svega dva stepena, čime bi planeta bila spasena.

Zemlja je u toku svog postojanja najmanje sedam puta doživljavala velike klimatske promene, upozorava Lavlok, uz opasku da se samo u toku poslednjeg ledničkog perioda pod vodom našla površina veličine kontinenta kakav je sada Afrika.

Lavlok smatra da su tekuće klimatske promene na Zemlji ravne onima iz najdramatičnijeg perioda njene prošlosti.

Pre 55 miliona godina tadašnja živa bića su morala da potraže bezbedno utočište čak na Arktiku, tvrdi Lavlok i dodaje da je to stanje potrajalo sve dok klimatske promene nisu opet krenule obrnutim tokom.

Zanimljivo je da taj naučnik prognozira već za sredinu ovog veka nestašicu hrane u Kini i preseljenje velikog broja žitelja te zemlje u retko naseljenu rusku oblast Sibir, u kome će do tog perioda prosečna temperatura biti, kako on predvidja, osetno veća nego sada.

Lavlok je medjunarodnoj javnosti postao poznat šezdesetih godina minulog veka, kada je objavio svoju, u to vreme, revolucionarnu teoriju o životu naše planete, koja je i sada široko prihvaćena.

Prema toj Lavlokovoj teoriji, koju je on nazvao po imenu starogrčke boginje zemlje Gee, naša planeta funkcioniše kao jedinstveni samoodržavajući organizam koji sam osigurava vlastitu ravnotežu.

(Tanjug/MONDO)