Kanadski naučnici uspeli su da ožive biljke koje su bile zaleđene pre 400 godina, tokom "malog ledenog doba".
Kako prenosi Bi-Bi-Si (BBC), uzorci biljke vrste briofita uspešno su se razvili u laboratorijskim uslovima.
Istraživači sa Univerziteta u Alberti navode da njihova studija otkriva način na koji se ekosistemi oporavljaju nakon dugih, cikličnih ledenih perioda.
Oni su istraživali područje oko glečera Tirdrop, koji se nalazi duboko u arktičkom području Kanade.
Glečeri u ovom prodručju se od 2004. godine drastično smanjuju, po stopi od tri do četiri metra godišnje.
Topljenje glečera ogolilo je zemlju koja nije bila izložena svetlosti od tzv. "malog ledenog doba" koje je zahvatilo zemlju u periodu od 1550. do 1850.
"Prilikom obilaska glečera primetili smo tanki zelenkasti sloj na prostorima koje je donedavno prekrivao led", izjavila je Katrin La Farž, vođa istraživanja i autorka studije objavljene u Analima Nacionalne akademije nauka.
Briofiti se razlikuju od ostalih, nama dobro poznatih kopnenih biljaka jer nemaju vaskularno tkivo koje raspoređuje vodu u sve delove organizma.
Poznato je da nakon dugih polarnih zima na Arktiku, briofiti mogu ponovno da ožive sa povratkom toplijih meseci.
Istraživači su, međutim, bili iznenađeni oživljavanjem briofita koji su bili toliko dugo zarobljeni po ledom.
"Kada smo ih pobliže pogledali u laboratoriji, uvideli smo da su iz biljke počeli da se razvijaju bočni ogranci. To nas je zaista iznenadilo", kazala je dr La Farž.
"Do sada smo mislili da mogu da ožive samo biljke u neposrednoj blizini glečera, ali ne i one koje su godinama bile zarobljene u ledu. Sada po prvi put imamo dokaz da biljke mogu preživeti dugi niz godina ispod leda i da na prve znake sunca ponovo započnu razvoj tamo gde su stale", navela je ona.
"Glečeri sve brže nestaju, a sa njihovim topljenjem pojaviće se čitava jedna vegetacija koja je bila pod ledom, što će neminovno imati velike posledice", izjavila je dr La Farž za Bi-Bi-Si.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
Istraživači sa Univerziteta u Alberti navode da njihova studija otkriva način na koji se ekosistemi oporavljaju nakon dugih, cikličnih ledenih perioda.
Oni su istraživali područje oko glečera Tirdrop, koji se nalazi duboko u arktičkom području Kanade.
Glečeri u ovom prodručju se od 2004. godine drastično smanjuju, po stopi od tri do četiri metra godišnje.
Topljenje glečera ogolilo je zemlju koja nije bila izložena svetlosti od tzv. "malog ledenog doba" koje je zahvatilo zemlju u periodu od 1550. do 1850.
"Prilikom obilaska glečera primetili smo tanki zelenkasti sloj na prostorima koje je donedavno prekrivao led", izjavila je Katrin La Farž, vođa istraživanja i autorka studije objavljene u Analima Nacionalne akademije nauka.
Briofiti se razlikuju od ostalih, nama dobro poznatih kopnenih biljaka jer nemaju vaskularno tkivo koje raspoređuje vodu u sve delove organizma.
Poznato je da nakon dugih polarnih zima na Arktiku, briofiti mogu ponovno da ožive sa povratkom toplijih meseci.
Istraživači su, međutim, bili iznenađeni oživljavanjem briofita koji su bili toliko dugo zarobljeni po ledom.
"Kada smo ih pobliže pogledali u laboratoriji, uvideli smo da su iz biljke počeli da se razvijaju bočni ogranci. To nas je zaista iznenadilo", kazala je dr La Farž.
"Do sada smo mislili da mogu da ožive samo biljke u neposrednoj blizini glečera, ali ne i one koje su godinama bile zarobljene u ledu. Sada po prvi put imamo dokaz da biljke mogu preživeti dugi niz godina ispod leda i da na prve znake sunca ponovo započnu razvoj tamo gde su stale", navela je ona.
"Glečeri sve brže nestaju, a sa njihovim topljenjem pojaviće se čitava jedna vegetacija koja je bila pod ledom, što će neminovno imati velike posledice", izjavila je dr La Farž za Bi-Bi-Si.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)
