Vladajuća Komunistička partija decenijama promoviše mandarinski jezik kao sredstvo za ujedinjenje zemlje, čije je stanovništvo podeljeno brojnim dijalektima i jezicima manjina koji često nemaju nikakvih dodirnih tačaka.

Zvaničnici su priznali da verovatno nikada neće postići da čitava zemlja govori mandarinski.

Portparol Ministarstva obrazovanja Su Mei izjavio je da 70 odsto stanovništva govori mandarinski, ali mnogi veoma loše, dok ga 30 odsto, odnosno 400 miliona ljudi, ne govori uopšte, prenela je državna agencija Sinhua.

"Zemlja i dalje mora da ulaže u promovisanje mandarinskog jezika. Ove godine, Ministarstvo obrazovanja će se usmeriti na udaljena seoska područja u kojima žive pripadnici etničkih manjina", rekao je Su.

Tibetanci su u prošlosti protestovali zato što moraju da koriste mandarinski u školama, a stanovnici grada Guangžu izašli su na ulice 2010. godine kako bi se usprotivili, kako su tada rekli, marginalizaciji svog kantonskog dijalekta.