Ministar odbrane SAD Čak Hejgel je zabrinut da se tu možda radi "o nečem većem nego što izgleda", rekao je njegov portparol i dodao da Hejgel "želi da se to shavati vrlo, vrlo  ozbiljno".

Otkrića o uznemiravajućem ponašanju osoblja koje opslužuje silose s interkontinentalnim nuklearnim projektilima samo se nižu, a sada je među njima i korišćenje droge.

Šefovi Vazduhoplovnih snaga SAD, u čijem se sastavu nalazi ovaj možda najosetljivi segment vojske, tvrde da su nevolje tek povremene, da se mogu ispraviti i da nema razloga za uzbunjivanje javnosti.

Asošiejted pres je u maju pokrenuo priču o problemima među osobljem koje opslužuje nuklearni arsenal.

Situacija je postala dramatična kada je AP u novembru objavio delove još neobjavljene studije koja govori o "pregorevanju" vojnika zaduženih za lansiranje 450 komada oružja za masovno uništavanje. Spominje se i seksualno nasilništvo i nasilništvo u porodici.

U studiji do koje je AP došao u formi nacrta ukazuje se da je stopa izvođenja pripadnika nuklearnih jedinica pred vojni sud u poslednje dve godine više nego dvostruko veća nego u svim ostalim jedinicama vazduhoplovnih snaga SAD.

Sve do skora, Čak Hejgel nije mnogo govorio u javnosti o problemima i propustima u nuklearnim jedinicama. Prošle sedmice je, međutim, posetio kontrolni centar za lansiranje projektila, postavši prvi šef Pentagona koji je posetio to mesto još od 1982. godine.

Hejgel je pohvalio profesionalizam te jedinice, iako su ga nekoliko minuta ranije zvaničnici obavestili da je nekoliko oficira zaduženih za lansiranje u drugoj bazi osumnjičeno za korišćenje droge.

Nova sekretarka Vazduholovnih snaga SAD Debora Li Džejms rekla je prošle nedelje da je u toku istraga zbog sumnje da je 11 pripadnika u šest baza posedovalo droge.

Prema njenim rečima, ova istraga je dovela do odvojene istrage, pošto je otkriveno da su desetine nadležnih za lansiranje raketa varale na rutinskom testiranju poznavanja izuzetno strogih procedura za lansiranje projektila koji mogu da nose nekoliko bojevih glava.

Najmanje 34 pripadnika osoblja za lansiranje iz vazduhoplovne baze Malmstorm u Montani našlo se na udaru suspenzije bezbednosnih dozvola. Njima nije dozvoljeno da obavljaju redovne dužnosti u vezi s lansiranjem dok traje istraga.

Oni su osumnjičeni za varanje ili tolerisanje varanja drugih iz jedinice, na rutinskom testiranju svog znanja kako se izvršavaju "hitna naređenja u slučaju rata".

Te procedure su izuzetno poverljivog karaktera, a osoblje u bazama ih pokreće po direktnom naređenju predsednika SAD. Na osnovu njih se lansiraju nuklearni projektili ka svojim metama.

Osumnjičeni za varanje navodno su odgovore prosleđivali kolegama putem tekstualnih poruka. To je kršenje ne samo njihovog ličnog integriteta već i pravila o poverljivosti bezbednosnih informacija.

Komandant baze Malmstrom pukovnik Robert Stenli izjavio je za AP da "nije neosnovano" misliti da to varanje ukazuje na dublji problem u nuklearnim jedinicama.

"Ali mislim da je problem ima mnogo širi opseg i ne uključuje samo nas. Mislim da je to nekakva kulturološka stvar kroz koje naše društvo prolazi", rekao je Stenli, dodajući da se isuviše mnog ljudi naviklo da "stavi naočari za slepe i prosto prolazi pored problema".

To je, prema Stenlijevim rečima, vidljivo iz skandala s varanjem na testu u kojem 17 od 34 osumnjičenih nije direktno varalo, ali je za
njega znalo i nije to prijavilo.

"Mi u jedinicama s interkontinentalnim projektilima to ne možemo tolerisati", dodao je Stenli.

Odgovor komande Vazduhoplovnih snaga na varanje bilo je ponovno testiranje svakog pripadnika jedinica za lansiranje u Malmstormu i još dve baze u kojima se drže projektili tipa "minutmen 3".

Kako je saopšteno u petak, od 472 pripadnika jedinica, 21 je pao naponovljenom "T-1" testu i moraće da prođe kroz ponovljenu obuku pre
no što bude dozvoljeno da se vrate na dužnost. Isto tako, 27pripadnika nije bilo dostupno za ponovno testiranje prošle sedmice, rekao je portparol Pentagona Stiv Voren.

To znači da ukupno 82 pripadnika jedinica za lansiranje, uključujući 34 suspendovana, ne mogu da obavljaju svoje redovne dužnosti oko projektila, što, kako je rekao Voren, "utiče" na celu jedinicu.

Dodao je, međutim, da 24-časovna bojeva gotovost jedinice kojeopslužuje sve "minutmene 3" nije narušena, niti su projektili manje bezbedni nego ranije.

U oktobru su otpuštena dva generala koja su nadzirala celu jedinicu. Jedan od njih, general-major Majkl Keri je oslobođen dužnosti jer se pod uticajem alkohola nedolično ponasao za vreme zvanične vojne posete Rusiji u leto 2013. godine.

Skrajnute i retko prisutne u javnosti, nuklearne jedinice SAD dobijaju veoma malu pažnju javnosti. Čine je dvadesetogodišnjaci, poručnici i kapetani koji nisu prošli kroz godine Hladnog rata sa Sovjetskim Savezom, i ne znaju za konstantu nuklearnu pretnju koje više nema.

Pretnja od nuklearnog rata danas nije prioritetna među bezbednosnim izazovima SAD. Nuklearni arsenal se smanjio, i po veličini i po prestižu, i sve je stariji.

U slučaju potrebe, projektili poleću za nekoliko minuta, a predsedničko naređenje za njihovo lansiranje nije nikada izdato.