Na slici se vidi zapadni deo magline, tj. onog što je preostalo od  supernove (masivne zvezde) nakon njene eksplozije pre nekih 5.000 do 8.000 godina.

U zavisnosti od sastava, kolutovi su crveni (atomi vodonika) ili plavo-zeleni (atomi kiseonika).

Maglina Veo, koju je otkrio nemačko-britanski astronom i kompozitor Vilijam Heršel 1784, je oblak vrelog i jonizovanog gasa i prašine u sazvežđu Labuda.

Procenjuje se da je od Zemlje udaljena oko 1.500 svetlosnih godina.

Prema podacima do kojih je došao Svemirski teleskop Habl, u oblaku se nalazi kiseonik, sumpor i vodonik.

To je inače jedan od najvećih objekata na nebu koji zrače iks-zrake.