Anketa, sprovedena 31. januara i 1. februara, pokazala je da je takvih 20, odnosno 23 odsto. Rezerve hrane kupuje 39 odsto građana, a 33 odsto se oslanja na uzgajanje sopstvenog voća i povrća.

Trećina građana traži bolje plaćeni posao, ušteđevinu troši 30 odsto, kod poznanika se zadužuje 24 odsto, a 22 odsto podiže bankarske kredite.

Samo 15 odsto štedi u devizama, a 11 odsto prodaje imovinu ili čak lične stvari, navodi VCIOM.

Prema ocenama ispitanika, za pola godine, cene na robu i usluge su značajno porasle. Oni navode, pre svega, cene povrća i voća, šećer i meso (91 odsto, odnosno 90 i 89 odsto).

Velika većina, takođe, navodi značajan rast cena makarona i mlečnih proizvoda (po 87 odsto).

Rusija je u avgustu prošle godine zabranila uvoz hrane iz članica EU, SAD i drugih zemalja koje su uvele sankcije Rusiji povodom krize u Ukrajini. Pad cene rublje i inflacija takođe su doveli do značajnih poskupljena prehrambenih proizvoda ili njihove nestašice.