Medijski magnat Rupert Mardok osumnjičen je da radi protiv gruzijskih prijatelja svojih prijatelja u Beloj kući: predsednik Gruzije Mihail Sakašvili - koji je u Vašingtonu vidjen kao regionalni "šampion demokratije i otpora uticaju Moskve" - smatra da je Mardokova televizijska stanica "Imedi" (nada) "podsticala državni udar" i da predstavlja "orudje Kremlja", pa joj je zbog toga zabranio rad, piše beogradska "Politika".

"Katanac" na tu stanicu stavljen je u okviru proglašenog vanrednog stanja, posle opozicionih nemira - koje je po "savetu" Amerikanaca prošlog petka ukinuto, ali zasad nije uvažen i drugi zahtev vašingtonskog specijalnog izaslanika da se Mardokovoj televiziji odobri da ponovo emituje program.

Prema navodima "Njujork tajmsa" , vašingtonska diplomatija nastoji da "šarmira i odobrovolji Sakašvilija, opoziciju i Imedi da potisnu neslaganja i uspostave mir", pa je u Tbilisi doleteo visoki funkcioner Stejt departmenta Metju Briza, izdejstvovavaši ukidanje vanrednog stanja. On je izrazio nadu da će uskoro proraditi i gruzijski televizijski "partner iz Amerike, jedan od najvećih svetskih medija svih vremena". Mardok je, inače, Australijanac koji ima i državljanstvo SAD.

Rukovodstvo "Imedija" poručilo je da sebe ne smatra opozicionom stanicom i da nema nikakve veze sa Rusima. Osnivač te stanice, jedan od njenih glavnih akcionara i najbogatiji Gruzijac Badri Patarkatsišvili nije prijatelj ruskog predsednika Vladimira Putina, ali je izrastao u jednog od glavnih protivnika Sakašvilija, pa čak planira da mu bude konkurent na predsedničkim izborima zakazanim za 5. januar, predočio je njujorški dnevnik.

Patarkatsišvili je uz to ortak Borisa Berezovskog, "ruskog oligarha koji kao Putinov neprijatelj živi u egzilu u inostranstvu". Ali, zaključuje "Tajms", iz celog zamešateljstva bi mogao da "profitira" upravo Putin - kome se kao protivnici predstavljaju svi pomenuti akteri - u njegovom naporu "da povrati kontrolu Moskve nad kavkaskim regionom" gde "raste uticaj SAD". Povezivanje Sakašvilija s Vašingtonom, čak i u petrolejskim aranžmanima, Moskva je doživela kao "iritaciju", ocenjuje se u napisu, uz slutnju da je ona stoga podstakla sepataratističke pobune u Gruziji (Abhazija i Južna Osetija) i ograničila medjusobnu trgovinu.

(MONDO)