Svečanosti koja je održana u Inglštadu, prisustvovala je i kancelarka Angela Merkel, koja je prisutne podsetila na izreku čuvenog reformatora crkve i bonvivana Martina Lutera da "onaj ko nema piva, nema šta da pije".

Zakon o pivu, poznati Reinheitsgebot, je zapravo niz propisa o pivu, od kojih je najpoznatiji onaj koji je na današnji dan 1516. godine proglasio vojvoda Vilijam IV od Bavarske.

Njime je na veliki deo Nemačke proširen zakon iz Vojvodstva Minhena iz 1487. i u njemu je propisano da omiljeno piće lokalnog stanovništa mora da se pravi isključivo od vode, hmelja i ječmenog slada. Svaki drugi sastojak bio je najstrože zabranjen.

Zakon su veoma brzo prihvatile sve nemačke države, a usvojen je i u ujedinjenoj Nemačkoj, nakon njenog formiranja 1871. godine.

Istoričari navode da je zakon usvojen pre svega da bi se zabranila upotreba pšenice i raži u proizvodnji piva, jer se smatralo da su one isuviše dragocene i neophodne za prehranu stanovništva.

Ima, međutim, posrednih dokaza da je cilj donošenja zakona bio i zaštita konzumenata, jer je već tada utvrđeno da neke vrste gljiva i trava, koje su pivari koristili, mogu da imaju štetna dejstva.

Iako se Zakon odavno ne primenjuje u svojoj strogoj formi, jer pšenična piva su odavno pristuna u Evropi, a u poslednje vreme se pivopijama u pivo "podmeće" i kukuruz, pojedine nemačke pivare i dalje se s ponosom drže "piva kakvo jedino sme da bude".