Učiteljica ne sme da nosi maramu za vreme nastave, presudio je Upravni sud nemačke pokrajine Baden-Virtemberg u sporu protiv učiteljice, koja je iz hrišćanstva prešla u islam.
Učiteljica ne sme da nosi maramu za vreme nastave, presudio je Upravni sud nemačke pokrajine Baden-Virtemberg u sporu protiv učiteljice, koja je iz hrišćanstva prešla u islam.
"Učiteljica pokrivanjem glave krši propis da se u školama moraju izostaviti spoljne religiozne oznake", obrazložio je Upravnu sud u Manhajmu svoju presudu, kojom je ukinuta odluka niže sudske instance, po kojoj je 58-godišnjoj učiteljici bilo dozvoljeno da za vreme nastave nosi maramu na glavi.
Odluka niže sudske instance da učiteljica sme da drži nastavu bila je obrazložena primerom iz praktičnog života, odnosno jednim slučajem iz osnovne sksole u Baden-Badenu, gde su kaluđerice, takođe, pokrivene glave držale nastavu.
Reviziju presude po kojoj učiteljica nema pravo na maramu za vreme nastave, Upravni sud Baden-Virtemberga ne dozovoljava, već samo žalbu oštećene učiteljice Saveznom upravnom sudu.
U žalbi se, međutim, oštećena, prema odluci Upravnog suda, ne može pozivati na slučaj časnih sestara iz Baden-Badena.
Jedan portparol suda Upravnog suda je rekao da još nema pisanog obrazloženja o razlozima zašto se učiteljica ne može pozivati na taj slučaj.
Predstavnik pokrajine Baden-Virtemberg je, kada je reč o nastavi časnih sestara, ukazao na "istorijski izuzetak".
Prema navodima predstavnika pokrajine, postoji ugovorni odnos koji dopušta da kaluđerice u svojoj verskoj odeći predaju u toj školi, jer je to bila bivša manastirska osnovna škola, koja je sada preimenovana u državnu. Ovo u Nemačkoj nije jedini spor oko marame.
Jedan od prvih na tu temu, takođe u pokrajini Baden-Virtemberg, pokrenula je učiteljica Fersesta Ludin, rođena 1972. godine u Avganistanu, koja od 1995. ima nemačko državljanstvo.
Ona je 1995. odbijena na konkursu u jednoj državnoj školi, s obrazloženjem da se radi o "obavezi državne neutralnosti u religioznim stvarima".
Posle učiteljice Ludin usledili su i drugi sporovi oko marame, koji su uvek izazivali medijsku pažnju i proteste islamskih organizacije i muslimana kojih, prema statističkim podacima, u Nemačkoj ima oko 3,3 miliona.
(Tanjug)
"Učiteljica pokrivanjem glave krši propis da se u školama moraju izostaviti spoljne religiozne oznake", obrazložio je Upravnu sud u Manhajmu svoju presudu, kojom je ukinuta odluka niže sudske instance, po kojoj je 58-godišnjoj učiteljici bilo dozvoljeno da za vreme nastave nosi maramu na glavi.
Odluka niže sudske instance da učiteljica sme da drži nastavu bila je obrazložena primerom iz praktičnog života, odnosno jednim slučajem iz osnovne sksole u Baden-Badenu, gde su kaluđerice, takođe, pokrivene glave držale nastavu.
Reviziju presude po kojoj učiteljica nema pravo na maramu za vreme nastave, Upravni sud Baden-Virtemberga ne dozovoljava, već samo žalbu oštećene učiteljice Saveznom upravnom sudu.
U žalbi se, međutim, oštećena, prema odluci Upravnog suda, ne može pozivati na slučaj časnih sestara iz Baden-Badena.
Jedan portparol suda Upravnog suda je rekao da još nema pisanog obrazloženja o razlozima zašto se učiteljica ne može pozivati na taj slučaj.
Predstavnik pokrajine Baden-Virtemberg je, kada je reč o nastavi časnih sestara, ukazao na "istorijski izuzetak".
Prema navodima predstavnika pokrajine, postoji ugovorni odnos koji dopušta da kaluđerice u svojoj verskoj odeći predaju u toj školi, jer je to bila bivša manastirska osnovna škola, koja je sada preimenovana u državnu. Ovo u Nemačkoj nije jedini spor oko marame.
Jedan od prvih na tu temu, takođe u pokrajini Baden-Virtemberg, pokrenula je učiteljica Fersesta Ludin, rođena 1972. godine u Avganistanu, koja od 1995. ima nemačko državljanstvo.
Ona je 1995. odbijena na konkursu u jednoj državnoj školi, s obrazloženjem da se radi o "obavezi državne neutralnosti u religioznim stvarima".
Posle učiteljice Ludin usledili su i drugi sporovi oko marame, koji su uvek izazivali medijsku pažnju i proteste islamskih organizacije i muslimana kojih, prema statističkim podacima, u Nemačkoj ima oko 3,3 miliona.
(Tanjug)
