Čuveni britanski pisac naučne fantastike Artur Klark preminuo je u 90. godini na Šri Lanki, izjavio je njegov sekretar. "Umro je od srčanog napada", rekao je Roan de Silva, javlja Rojters.

Autor romana "Odiseja u svemiru 2001" poželeo je za svoj 90. rođendan, decembra prošle godine, da se javi vanzemaljac, da se ljudi odviknu od korišćenja nafte i da na Šri Lanki zavlada mir.

Ser Artur Čarls Klark se, uz Isaka Asimova, smatra najpoznatijim piscem naučne fantastike, ali za razliku od njega, Klark se čvrsto držo nauke i njenih realnih dometa i hipoteza.

Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mesto čoveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.

Rođen je u Majnhedu u Somersetu u Engleskoj 15. decembra 1917. godine. Posle srednje škole, pošto nije imao para da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu.

Tokom Drugog svetskog rata služio je u RAF-u kao specijalista za radare i učestvovao je u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navođenje pilota sa zemlje.

Posle rata završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku 1948. godine.

Njegov najveći doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu Klarkovom orbitom.



Glavne teme njegovih romana i priča bile su istraživanje kosmosa, mora i vremena, čovekovog mesta u vasioni i posledica ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama. Klark je takođe želeo da dođe do dokaza o postojanju vanzemaljaca.

Godine 1951. napisao je kratku priču "Stražar" (The Sentinel) koju je poslao na jedno Bi-Bi-Si-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocenila veoma lošom.

Međutim, 1964, će ta priča postati glavna inspiracija za njegovo verovatno najpoznatije delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom "Odiseja u svemiru 2001", koji je premijerno prikazan 1968. godine.

Poznatija Klarkova dela su "S druge strane trane neba", "Pad mesečeve prašine", zbirka pripovedaka "Sastanak sa Ramom", zatim "2010: Druga odiseja", zbirka pripovedaka "Pesme daleke zemlje", " 2061: Treća odiseja", i "Susret sa meduzom".

Od 1956. živi u Kolombu u Šri Lanki, miljenik je lokalnog stanovništva ali i jedan je od najpoznatijih i najslavnijih stranih državljana na ovoj ostrvskoj zemlji. Jedna akademija nauka, njemu u čast, nosi njegovo ime, a pre više godina osnovao je i školu ronjenja koja je teško oštećena u naletu cunamija decembra 2004. godine.

Na Šri Lanki je proslavio i svoj 90. rođendan. Na proslavi, koju je organizovala vlada Šri Lanke, njemu u čast, prisustvovao je i šef države Mahinda Radžapakse.

Britanska kraljica ga je 2000. godine proglasila vitezom.

Lekari su 1988. konstantovali da boluje od post poli sindroma i od tada je vezan za invalidska kolica. Poslednjih meseci, u više navrata, priman je u bolnicu zbog respiratorne insuficijencije (problema sa disanjem).

Artur Klark biće sahranjen na groblju u Kolombu, prestonici njegove druge otažbine, najverovatnije u subotu.

(Tanjug)