• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Rusija povećala ulaganja u državu SAD

Izvor Tanjug

Centralna banka Rusije kupila je znatne količine američkih trezorskih zapisa u roku od dva meseca nakon što je Donald Tramp izabran za predsednika SAD.

Prema podacima američkog Ministarstva finansija objavljenim danas, u novembru i decembru 2016. ruska ulaganja u dužničke hartije američke vlade porasla su za 15 procenata - na 86,1 milijardu dolara, prenosi Raša tudej (Russia Today, RT).

Kina "drma" tržištem

"Kina je veliki igrač na našem tržištu i može uticati na kretanja bilo kao kupac ili prodavac. Ako se 10-godišnje hartije budu trgovale s prinosima od 3,0 posto u ovoj godini, Kina će biti katalizator", rekao je za Blumberg, Tom di Galoma, direktor u brokerskoj kući Seaport Global Holdings za strategiju i trgovanje državnim hartijama.

Pre izborne pobede Trampa, Rusija je kontinuirano rasprodavala američke trezorske zapise (i time teorijski obarala njihovu vrednost), dodaje se u tekstu.

U periodu od januara do oktobra prošle godine, udeo američkih dužničkih hartija u ruskim rukama pao je sa 96,9 milijardi dolara na 74,6 milijarde.

Povećanje u novembru bila je najveća mesečna kupovina od vremena pogoršanja odnosa između Moskve i Vašingtona zbog ukrajinske krize.

Primera radi, u aprilu 2014. Rusija je držala američke trezorske zapise u vrednosti od 116,4 milijarde dolara.

Poslednji put je ruska centralna banka imala toliko ulaganje u američki dug u avgustu 2011. godine, kada je kupila američke obveznice za 11,8 milijardi dolara.

Dve zemlje sa najvišim ulaganjima u američke državne hartije, Japan i Kina, značajno su smanjile svoje udele nakon izbora Trampa. Japan je prodao američke hartije u vrednosti 40 milijardi dolara, a Kina je smanjila svoj udeo za 57 milijardi dolara na najniži nivo u gotovo šest godina.

 Kina je, međutim, smanjila svoj udeo u američkom dugu šest meseci pre Trampovog izbora da bi podržala juan, prodavši dužničke hartije SAD za 180 milijardi dolara u 2016.

Prinosi na američke 10-godišnje zapise iznosili su danas 2,477 odsto, navodi se u tekstu.

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Britanophillius

Kome nije jasno ko kontrolise i Rusku centralnu banku ssda je jasnije.Rotsild.

special image