Zaoštravanje sukoba između Turske i Grčke zbog zemnogg gasa puni ovih dana stranice nemačkih medija. Nakon što je Turska pokrenula potragu za nalazištima gasa u istočnom Sredozemnom moru, na područjima koja Kipar ili Grčka smatraju svojom teritorijom za eksploatacijui imaju pravo na eksploataciju, a Grčka najavila proširenje svoga "ekonomskog pojasa" sa 6est na 12 nautičkih milja u Jonskom moru, turski potrepredsednik Fuat Oktaj je izgovorio zlokobnu reč – rat – a ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu skrenuo pažnju na postojeću odluku turskog parlamenta, prenosi DW.
"Već 1995. je turski parlament proširenje grčkih teritorijalnih voda u Egejskom moru označio razlogom za rat za Tursku. Ako bi se to dogodilo, Egejsko more bi, zbog brojnih grčkih otoka, postalo takoreći Grčko more. Ankara bi onda mogla započeti rat bez traženja novog odobrenja od parlamenta", napominje "Berliner cajtung"
Sukob dve istočnomediteranske sile se zaoštrio otkako su u istočnom Sredozemnom moru lokalizovana nalazišta zemnog gasa i nakon što je Turska krajem 2019. s Libijom sklopila sporazum o razgraničenju područja koja im pripadaju u Sredozemnom moru. Taj sporazum, međutim, Grčka smatra ništavnim i to ne samo ona", podseća "Frankfurter alemajne cajtung".
"Zidojče cajtung" pak donosi intervju s profesorkom za međunarodno pravo mora, Nelom Mak-Luk, koja podseća da Turska nije nikad pristupila UN-ovoj konvenciji o pravu mora UNCLOS iz 1982. godine.
Ona zaključuje da pozicija Turske uopšte nije tako loša kako se često prikazuje.
"Ali, ona je slabija nego pozicija Grčke. Možda Ankara sad provocira u nadi da će se Atina na kraju upustiti u zajedničko korištenje resursa. To bi za Tursku moglo biti korisno. A to bi ujedno bila mogućnost da se sadašnja pat-pozicija mirno prevlada", smatra Mac-Luk iz Kiela.
Iste novine donose i komentar pod naslovom "Slepa solidarnost", u kojem autor Tomas Avenarius kritikuje držanje Evropske unije.
"Sukob oko nalazišta gasa u Sredozemnom moru ne podgrejava samo Turska. Grčka kod određivanja svojih granica na moru provodi politiku maksimalizma, koja nema pokriće u međunarodnom pravu. I Atina tamo šalje ratne brodove, održava vežbe svoje flote. Kao članica EU-a Grčka uprkos tome može biti sigurna u 'potpunu solidarnost Nemačke i EU-a', kako je izjavio ministar vanjskih poslova Heiko Mas prilikom svoje bezuspešne posredničke misije. A kad francuski predsednik Makron onda još igra ulogu nekog Napoleona 2.0, šalje ratne brodove i izjavi da Turci samo još razumiju 'jasan jezik', nitko se ne bi trebao čuditi ako se uskoro u Sredozemnom moru bude zapucalo", upozorava "Zidojče cajtung".
(Mondo/Jutarnji list)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.