Svet

ISPLIVALE FOTOGRAFIJE ZAROBLJENIH AMERIKANACA! Umešao se odmah Vašington - svi su već videli da Rusi NEMAJU MILOSTI!

Autor Uroš Matejić

Aleksandar Drueke (39) i bivši marinac Endi Hjun (27) su prošle nedelje zarobljeni na periferiji Harkova.

Izvor: telegram/screenshot/Рыбарь

Danas se u stranim medijima pojavila vest da su ruske snage navodno zarobile dvojicu američkih vojnika, a sada je stigla i potvrda na društvenim mrežama. Kako navodi britanski Telegraf, Aleksandar Drueke (39) i bivši marinac Endi Hjun (27) služili su kao dobrovoljci u Oružanim snagama Ukrajine, i oni su prošle nedelje zarobljeni na periferiji Harkova.

"Bili smo na misiji i cela stvar je bila potpuno luda, sa lošim informacijama. Rečeno nam je da je grad čist kada se ispostavilo da ga Rusi već napadaju. Oni su išli putem sa dva tenka T72 i više BMP3 (borbena oklopna vozila) i oko 100 pripadnika pešadije", rekao je jedan od njihovih kolega.

Autor članka strahuje da bi Moskva mogla da iskoristi zarobljene Amerikance kao dokaz da su SAD direktno umešane u vojni sukob. Prema izveštajima medija, Drueke je ranije služio u Iraku. Njegova majka je rekla da je po povratku patio od posttraumatskog stresnog poremećaja.

"Američka ambasada me je uverila da čine sve što je moguće da ga pronađu i da ga traže živog, a ne mrtvog", rekla je ona.

Zvanični predstavnik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov naglasio je da plaćenici koji su stigli u Ukrajinu nisu borci i da je "najbolje što ih čeka je dugogodišnji zatvor". On je napomenuo da strani borci nemaju status boraca prema međunarodnom humanitarnom pravu. 

Podsetimo, vrhovni sud samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) osudio je pre nekoliko dana na smrt dvojicu britanskih državljana i jednog Marokanca zbog, kako navode, učešća u neprijateljstvima na strani ukrajinskih oružanih snaga u svojstvu plaćenika, prenela je agencija TAS S. Ejden Aslin, Šon Piner i Sadun Bragim osuđeni su na smrt.

MONDO redakcija informacije o sukobu u Ukrajini prenosi u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom, koristeći izvore koji se oslanjaju na dugogodišnji kredibilitet kada je u pitanju istinitost informacija koje objavljuju. Svesni smo činjenice da se u informacije o ratu često umeša i propaganda, naročito kada su manje relevantni izvori u pitanju. Zbog toga pozivamo vas, naše čitaoce, da nam skrenete pažnju ukoliko primetite netačnu informaciju, kako bismo ispravili nenamerne greške. Pišite nam na redakcija@mondo.rs.

(MONDO)