“Svakako da je taj disbalans jako veliki u korist uvoza robe iz Kine u odnosu na ono što su potencijali izvoza crnogorskih proizvoda na kinesko tržište. Imajući u vidu veličinu ekonomija dviju zemalja tu se teško može postići balans, ali možemo uraditi više kada je u pitanju izvoz crnogorskih proizvoda na kinesko tržište”, kazala je Drakić.
Statistika pokazuje da u Kinu najviše izvozimo aluminijum, olovo i vino.
“Potražnja za poljoprivredno – prehrambenim proizvodima na kineskom tržištu je velika, tako da postoji mogućost da mi u našoj prehrambeno-prerađivačkoj industriji, posebno u mesnoj industriji, uradimo nešto da dio tih proizvoda bude plasiran na tržište Kine”, kazala je Drakić. Predsjednica Privredne komore Crne Gore smatra da su trgovina i robna razmjena samo jedan od segmenata saradnje sa Kinom. “Definitivno je infrastruktura preduslov razvoja svake ekonomije, pa i crnogorske. Da bi jačali konkurentnost naše privrede značajno moramo unaprijediti svoju infrastrukturu. “Svakako, zamajac jeste bila izgradnja prve dionice auto-puta, ali mi taj put moramo nastaviti”, kazala je Drakić. Statistika pokazuje da je iz godine u godinu sve više turista iz Kine koji posjećuju Crnu Goru. “Ono što su predviđanja jeste da do 2030. godine, od petoro svjetskih turista, dvoje će biti iz Kine. Moramo naći način kako da taj potencijal iskoristimo. Treba da otvorimo vrata i da jednostavno pokušamo da se ne vraćamo u prošlost. Treba da donosioci odluka naprave ambijent kako bi mi mogli privući kineske turiste”, kaže Drakić. Ona je podsjetila da je 2019. godine oko 74 hiljade turista iz Kine posjetilo Crnu Gori kada su ostvarili oko 90 hiljada noćenja. “Oni su se kratko zadržali i pretpostavljam da su dio regionalne ture, ali vjerujem da u saradnji sa turističkim agencijama možemo napraviti aranžmane jer kineskim turistima nije interesantno samo sunce i more”, poručila je Drakić.
Predsjednica Privredne komore Crne Gore kaže da su toj zemlji značajna iskustva Kine u oblasti zelene ekonomije i digitalne transformacije. “Mogućost saradnje u energetici je velika. Mi smo pred energetskom tranzicijom, odnosno, u narednim godinama svakako moramo ići ka diversifikovanju naše proizvodnje u oblasti energetike ka obnovljivim izvorima energije. Definitivno tu postoji ogroman prostor za saradnju”, kazala je Drakić. Svjedoci smo, kaže Drakić, da Kina ima značajna ekološka rješenja za mnoga pitanja, a mi kao ekološka država u budućnosti treba da radimo na primjeni tih rješenja. “Kada govorimo o ulasku Crne Gore u Evropsku uniju zaštita životne sredine je jedno od najzahtjevnijih poglavlja i to su projekti gdje postoji prostor za saradnju. Mislim da smo u dijelu obrazovanja najviše do sada uradili, a mišljenja sam da je znanje naš najveći resurs koji trebamo dodatno da razvijamo kako bi napredovali kao ekonomija”, zaključila je Drakić.