Svet

ZAŠTO JE GAZA U CENTRU RATA ARAPSKOG SVETA? Teritorija manja od Zakintosa, a sve je počelo pre 56 godina...

Autor Aleksandar Blagić

Rat u Izraelu je u potpunosti skrenuo pažnju sa sukoba Ukrajine i Rusije, a sukobi se vode kod Pojasa Gaze. Zbog čega je ova mala teritorija toliko važna i zašto ima nasilnu istoriju?

Izvor: Profimedia

Rat na Bliskom istoku je počeo u ranim jutarnjim časovima u subotu 7. oktobra između Izraela i ekstremističke i islamističke organizacije Hamas. Broj žrtava, povređenih i zarobljenih raste iz sata u sat kako sukobi traju, a najbrutalnije borbe se vode u Pojasu Gaze. Ova oblast je gusto naseljena, ali je i najsiromašnija u arapskom svetu, piše “Washington Post“.

U ponedeljak je izraelski ministar odbrane Joav Galant najavio totalnu opsadu Gaze. Zapretio je da će Pojas Gaze, u kojem inače živi više od dva miliona Palestinaca, ostati bez vode, struje, goriva i ostalih osnovnih potrepština. Ova teritorija je jako važna na Bliskom istoku zbog nekoliko stvari.

Gde se Gaza nalazi?

Gaza, Egipat, Izrael, Liban, Jordan
Izvor: Google Earth/Printscreen

Gaza je mala teritorija koja se graniči sa Izraelom i Egiptom, dok izlazi i na Mediteransko more. To je jedna od dve teritorije na kojoj žive Palestinci. Druga je, takozvana Zapadna obala, koja je "okupirana" od strane Izraela, a to uključuje Jerusalim i oblast koja se graniči sa Jordanom kao i Mrtvo more.

Istorija Gaze

Gaza je bila deo nekadašnjeg Otomanskog carstva da bi kasnije bila okupirana od strane Ujedinjenog Kraljevstva od 1918. do 1948. godine, a potom od strane Egipta u periodu od 1948. do 1967. godine. Izrael je 1948. zvanično postao država, a 1967. godine je od Egipta preoteo kontrolu nad Gazom, da bi potom uspostavio kontrolu i nad Zapadnom obalom koja je do te godine bila deo Jordana. Palestinci ove teritorije smatraju svojim i vide ih kao deo svoje države u budućnosti za koju se bore.

Hronologija konflikta Izraela i Palestine

Izrael je Gazu kontrolisao čak 38 godina, izgradio je 21 jevrejsko naselje. Tenzije u narodu su bile prisutne godinama, protesti su izbili već prve godine i trajali su pune četiri godine u Izraelu i na teritoriji Gaze. Nasiljem je "upravljao" izraelski premijer Jicak Rabin koji je 1992. godine izjavio zastrašujuću rečenicu: "Voleo bih da Gazu potopim u more, ali to se neće desiti tako da rešenje mora da se pronađe".

Tokom 1993. godine, potpisan je niz sporazuma pod nazivom "Oslo" između Izraela i palestinske oslobodilačke organizacije koji su imali za cilj da obezbede i garantuju prava palestinskom narodu na samoopredeljenje. Godinu dana kasnije, 1994, Palestinci su preuzeli vlast nad Gazom. Da bi se uspostavio mir, Izrael je sproveo plan tadašnjeg premijera Ariela Šarona iz 2003. godine da se razmontiraju sva izraelska naselja u pojasu Gaze da bi 2005. godine u potpunosti povukao i narod i oružane snage odatle pod pritiskom međunarodne javnosti.

Ko kontroliše Gazu i šta je Hamas?

Hamas je jedna od dve glavne i najjače političke stranke na teritoriji Palestine koja se sukobila sa liderima države zbog sporazuma "Oslo" iz 1993. godine. Hamas je osvojio vlast na izborima 2006. godine i od tada se izbori više nisu ni održavali. Iako se Izrael zvanično povukao 2005. godine zbog pritiska međunarodnih činilaca, on je nastavio da ovu državu okružuje i "blokira" od 2007. godine na tri načina - kopnenim, vazdušnim i morskim putem.

Ujedinjene nacije su u svom izveštaju iz 2009. godine napisale da su blokade Gaze od strane Izraela i Egipta drastično oslabile ovu državu. Izrael je sprovodio blokade sa argumentom da "time kontrolišu granice Gaze da bi obstruirali Hamas da ne ojača", kao i da bi "zaštitili izraelski narod od palestinskih raketa". Za Ujedinjene nacije to nije bio dovoljno snažan argument i oni su ostali pri svom viđenju da je Gaza pod vojnom okupacijom Izraela.

Prema informacijama i procenama Ujedinjenih nacija, ovakva blokada Gaze je navodno koštala palestinski narod oko 17 milijardi dolara u periodu od deset godina. Crveni Krst je čak saopštio da se takvom politikom Izraela čak krši Ženevska konvencija (dokument u kojem su propisani humanitarni principi po kojima su zemlje potpisnice dužne da se ponašaju prema neprijateljskim vojnicima i civilima) koju je Izrael strogo odbacio.

Populacija Gaze

U pojasu gaze živi oko 2,2 miliona ljudi na prostoru od 365 kvadratnih kilometara. To je čini jednom od najgušće naseljenih područja na svetu prema informacijama "Giše", izraelske nevladine organizacije. Neverovatan podatak je da polovinu stanovništva čine osobe mlađe od 19 godina!

Veći deo naroda nema svakodnevni pristup čistoj vodi, a struje često ima samo pola dana. Više od 80 odsto stanovništva se oslanja na humanitarnu pomoć kako bi imali za osnovne životne potrebe. Izrael ima strogu politiku oko putovanja na relaciji Gaza-Izrael zbog svojih visokih standarda i uslova koju većina tamošnjeg stanovništva ne ispunjava i zbog toga stanovnicima Gaze nije dozvoljeno da je napuste zbog obrazovanja ili sticanja radnog odnosa.

Više od 1,4 miliona stanovnika Gaze su palestinske izbeglice na osnovu izveštaja Ujedinjenih nacija. Statistika Svetske Banke navodi da nezaposlenost iznosi vrtoglavih 80 odsto. S obzirom na lošu socioekonomsku sliku, bilo kakav oružani sukob za Gazu znači dalju stagnaciju države koja je već razorena.

Zavisnost od Izraela

Kada je Hamas u subotu 7. oktobra pokrenuo raketni napad sa 5.000 projektila, stradalo je oko 700 Izraelaca prvog dana, da bi Izrael odlučio ubrzo da uzvrati bombardovanjem koje je odnelo na stotine života dece u pojasu Gaze. Gaza je isuviše zavisna od Izraela, od čiste vode, preko hrane, proizvoda do građevinskog materijala. Uprkos blokadi, Izrael je glavni spoljnotrgovinski partner, a Egipat se nalazi na drugom mestu.

Najviše voća u Gazi se nalazi baš na granici sa Izraelom. Što se tiče električne energije, Izrael je snadbevač Gaze koja ima samo jednu zastarelu elektranu. Enklave imaju izvore pitke vode, ali su mnogi zatrovani ili je u međuvremenu tu prodrla slana voda iz Mediteranskog mora.

BONUS VIDEO:

(MONDO)