Svet

SATELIT PADA NA ZEMLJU, A MOĆI ĆEMO DA GA VIDIMO IZ SRBIJE! Poznato kada ulazi u atmosferu, a završiće blizu Rusije

Autor Uroš Matejić

Satelit "European Remote Sensing 2" (ERS-2) mogao bi se tokom popodneva i večeri videti na nebu iz Srbije jer će u atmosferu ući na potezu koji ide preko središnje Evrope.

Izvor: ESA

Prema poslednjoj objavi Evropske svemirske agencije (ESA) na društvenoj mreži X (bivši Tviter), satelit ERS-2, koji danas bez ikakve kontrole treba da padne na Zemlju, mogao bi se tokom popodneva i večeri videti na nebu iz Srbije jer će u atmosferu ući na potezu koji ide preko središnje Evrope.

Prema jučerašnjoj najavi ESA, satelit je tokom pada trebalo da preleti preko Italije prema zapadnim obalama Norveške. Međutim, u međuvremenu se procena putanje promenila pa bi trebao da preleti "malo istočnije". 

Nove procene ESA

Najnoviji proračuni stručnjaka ESA sada predviđaju da bi ulazak satelita u atmosferu Zemlje trebalo da se dogodi nešto ranije nego što je to bilo najavljeno juče, oko 16:41 sati. Međutim, kako je teško predvideti "otpor atmosfere" na koji će ERS-2 naići, poslednja računica dozvoljava grešku od plus/minus 1,44 sati.

Kada je u pitanju opasnost po ljude, ESA tvrdi da nema previše razloga za brigu, odnosno da je rizik "veoma, veoma mali". Nakon ulaska u atmosferu, ERS-2 će početi da se raspada. Velika većina satelita će sagoreti tokom pada, a preostali delovi će nasumično biti rasuti dužinom od nekoliko stotina kilometara i širinom od nekoliko desetina kilometara.

Kako je najavila ESA, za sada još ne znamo tačno u koje vreme bi trebalo da okrenemo poglede prema nebu, a sve najnovije vesti o padu satelita možete pratiti na ovoj stranici ESA.

Šta je ERS-2?

Satelit "European Remote Sensing 2" (ERS-2) lansiran je 21. aprila 1995. godine. Smatra se jednim od najsofisticiranijih satelita za posmatranje Zemlje koji je razvila i lansirala Evropska svemirska agencija. Zajedno sa svojim gotovo identičnim prethodnikom - ERS-1, prikupljao je vredne podatke o kopnenim površinama Zemlje, okeanima i polarnim kapama. Odigrao je važnu ulogu u praćenju prirodnih katastrofa kao što su velike poplave i potresi u udaljenim područjima.

Godine 2011, nakon 16 godina uspešnog rada, ESA je odlučila da prekine misiju ERS-2 i deorbitira satelit. Sproveden je niz od 66 manevara deorbitovanja, pri čemu je iskorišćeno preostalo gorivo satelita i smanjena njegova prosečna visina sa 785 kilometara na približno 573 km. Ovaj manevar je značajno ubrzao njegovo orbitalno propadanje i smanjio rizik od sudara sa drugim satelitima ili svemirskim otpadom. Svi instrumenti i elektronski sistemi u njemu su deaktivirani, a unutrašnje baterije ispražnjene kako bi se smanjila fragmentacija tokom ponovnog ulaska u atmosferu Zemlje.

Kako se visina orbite ERS-2 smanjuje, on će ponovno ući u Zemljinu atmosferu kada dosegne visinu od otprilike 80 km. Većina njegovih delova izgoreće tokom ponovnog ulaska, a većina onih koji ne izgore pašće, prema procenama, u okean.

ERS-2 je širok oko 11,8 metara, dimenzije njegovog solarnog panela su 11,7 x 2,4 metra, a antene SAR 10 x 1 metar. Njegova ukupna masa prilikom lansiranja bila je 2.516 kilograma, ali sada, nakon što je potrošio gorivo, ima masu od oko 2.294 kilograma. Zanimljivo je napomenuti da objekti slične mase prosečno u Zemljinu atmosferu ulaze na svakih nedelju do dve dana.

OVDE možete pratiti lajv ulaska satelita u zemljinu atmosferu.

BONUS VIDEO:

(MONDO/U. M.)