Šta će se dogoditi kada ih udari uragan pete kategorije: Napravljena je razorna simulacija, to ih čeka večeras

Projekat je predviđao da će uragan pete kategorije dovesti do smrti 160 ljudi i 30.000 nestalih, dok će 300.000 ostati bez krova nad glavom, a šteta će premašiti 200 milijardi dolara.

David Guzman/EFE

U sklopu projekta Feniks, objavljenog 2020. godine, objavljena je simulacija koja je trebalo jasno da pokaže šta bi se dogodilo sa Tampom u slučaju razornog uragana pete kategorije. Danas, četiri godine kasnije, Floridi se približava razorni uragan Milton, a sličnost između izmišljenog uragana i onog koji će danas pogoditi grad čije metropolitansko područje ima više od tri miliona stanovnika je jeziva.

Feniks je sadržavao kombinaciju izveštaja o prognozama i arhiviranih video snimaka drugih oluja kako bi istakao opasnost od potencijalnog uragana kategorije 5 koji pogodi područje, piše Dejli mejl. Datum fiktivnog udara na Tampu bio je 15. oktobar, a prema simulaciji, najgori scenario je trebalo da donese vetrove brzine između 255 do 320 kilometara na sat.

Iako je Feniks izmišljen, mnogi su se ovih dana setili njega, gotovo kao proročanska objava jer je ono što Tampu čeka od uragana Milton, možda već večeras, veoma slično. Projekat je predviđao da će uragan pete kategorije dovesti do smrti 160 ljudi i 30.000 nestalih, dok će 300.000 ostati bez krova nad glavom, a šteta će premašiti 200 milijardi dolara.

"Došlo bi do nezamislive devastacije celog regiona", govori narator u videu.

Stravične scene uključuju potopljeni centar grada, plutajuće automobile i uništene zgrade. Svi mostovi bili su uništeni olujnim udarom, koji je na mestima bio visok i do 20 stopa. Simulacija takođe pokazuje medicinsko osoblje koje govori da su zarobljeni na trećem spratu bolnice u Tampi.

"Sankt Peterburg (Florida) je sada zapravo ostrvo", kaže narator dok se na snimku vide kuće sa krovovima koje su uništili olujni vetrovi.

Projekat Feniks  Youtube/TampaBayRPC

Uništenje svega

Simulacija se završava sledećeg dana i pokazuje razmere razaranja uragana. Uništene plaže, bolnice, ali i poslovne zgrade i porodične kuće rezultat su zamišljenog nevremena. Projekat Finiks su sponzorisali Savezna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) i Odeljenje za upravljanje vanrednim situacijama Floride s ciljem da pomognu lokalnim čelnicima.

Poslednji put kada je Tampu pogodila oluja snage Miltona, 1921. godine, oblast je bila nerazvijena sa svega nekoliko stotina hiljada ljudi, a danas je jedna od najbrže rastućih metropolitanskih oblasti sa više od tri miliona ljudi. Nacionalni centar za uragane predviđa da će olujni talas u zalivu biti između 8 i 12 stopa iznad normalnih uslova plime i oseke zbog uragana Milton, a da je ovo područje posebno ranjivo potvrdila je firma za modeliranje katastrofa Karen Clark and Co. još 2015. godine. koji je tvrdio da bi u slučaju takvog događaja šteta bila veća od 175 milijardi dolara.

Loša topografija područja

Takav rizik je delimično rezultat topografije područja. Obala zaliva Floride je plitka sa blagim, nagnutim grebenom. Okeansko dno deluje kao barijera koja zadržava oticanje olujne vode, terajući okean da navire na obalu. Profesor meteorologije na MIT Keri Emanuel rekao je da je Tampa "crni labud" najgoreg scenarija o kojem su naučnici brinuli godinama.

"Veliki broj stanovnika i velika izloženost i nedostatak sličnih iskustava dovešće do problema. Uvek sam mislio da je Tampa grad za koji moramo da brinemo", zaključio je.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

oluja   Kurir televizija