Svetski putnik Robert Dacešin poveo nas je u putovanje kroz jedan od najčudnijih gradova koji je izdeljen na dva dela. Između ta dva dela postoji tampon zona, a izvan tampon zone dve potpuno različite kulture, mentalitet i jezik.
Ovo je priča o Nikoziji, poslednjoj podeljenoj prestonici na svetu i bez dileme jedno od najkompleksnijih mesta u Evropi.
Kako je došlo do podele Nikozije?
Nikozija je postala glavni grad 1960. godine, a invazija koju su izvršili Turci 1974. godine podelila je grad na dva dela - grčki i turski. Južni deo grada je danas raskošan, sa prelepim bulevarima. Sa druge strane je severna Nikozija koja je zadržala svoj stari šarm i malo se promenila kroz sve ove godine.
Grad je podeljen tzv. zelenom linijom koja je ime dobila po tome što su snage UN-a zelenim markerom iscrtale granice koje će podeliti ostrvo na dva dela. Da biste prešli sa jedne na drugu stranu postoji službeni prelaz koji većinski koriste samo turisti.
U prvom delu oseti se uticaj Zapada, tu su brojni restorani sa grčkom kihinjom, pravoslavne crkve, suveniri u vezi sa grčkom mitologijom. Odmah sa druge strane oseti se miris orijenta, svuda su natpisi na turskom jeziku. Umesto crkve i manastira, mestom dominiraju džamije, od kojih se posebno izdvaja džamija Selimija, koja je nekada bila crkva Sv. Sofije.
Razlikuju se i tablice. U turskom delu tablice na vozilima nemaju oznaku Evropske unije.
Ono što turiste posebno iznenadi kad dođu i Nikoziju je to da je vreme na turskoj i grčkoj strani Kipra drugačije za jedan sat, jer je Turska republika Severni Kipar odlučila da ukine letnje računanje vremena.
U grčkom delu Kipra koristi se evro, dok se u turskom delu Kipra koristi turska lira.
Kako lokalno stanovništvo gleda na podelu ostrva?
Robert je razgovarao sa grčkim Kipranima, a evo kako oni gledaju na sve što desilo na ostrvu.
"Postoji nekoliko razlika. Pre svega to su religija, kultura i mentalitet. Pošto radim kao vozač, imam priliku da odem i na drugu stranu, tursku stranu Kipra, koju mi Grci zovemo okupirano područje. Želim da jednog dana budemo ujedinjeni, da budemo jedan narod. Postoji nešto što je jače od religije i političkih tema, a to je ljubav. Verujem da gde postoji volja postoji i način. Imam jak osećaj da obe strane žele da žove skladno", naveo je jedan stanovnik grčkog dela Kipra.
Drugi kaže da je tužno sve to i da Kipar ne pripada ni Grčkoj ni Turskoj, a zatim je ukratko objasnio zbog čega je došlo do podele.
"Kiprani koji pričaju grčki ubili su nekoliko Kiprana koji pričaju turski. Kiprani koji pričaju turski ubili su Kiprane koji pričaju grčki. Turska je odlučila da napadne Kipar, zauzeli su oko 39 odsto teritorije i stanovnike koji pričaju turski prebacili na drugu stranu. Imam mnogo prijatelja koji su turski Kiprani, naš odnos je bratski", iskren je ovaj Kipranin.
Kako izgleda tampon zona?
Granica je duga 190 km. Misija UN kontroliše tampon zonu. Kada je turska invazija na Kipar počela, a svi ljudi proterani iz ove zone, svakoga ko bi bio viđen da se kreće tuda, vojnici bi imali pravo da upucaju.
Ipak, ljudski inat je nekad veoma jak, i uprkos pretnjama i ucenama odlučili su da tu ostanu, priča Robert.
Izvesna gospođa Ana, koja je živela usred tampon zone, i čija su vrata bila okrenuta direktno ka sredini ovog prostora, odbijala je da izađe iz svoje kuće. Tokom godina ona se sprijateljila sa vojnicima koji su obezbeđivali ovo područje, pa su je oni snabdevali osnovnim namirnicima. Izgurala je Ana svoje i tu je živela do 91. godine. Njeno telo bilo je poslednje što je izneto iz ove zone. Danas ovo mesto izgleda kao zarobljeno u vremenu.
Srbi ne smeju ući u severni deo Kipra u jednom slučaju
Srbija nije priznala ovaj okupirani deo ostrva i ne preporučuje se da tamo putujete. Na zvaničnom sajtu Ministarstva Republike Srbije navodi se da u severni deo Kipra ne smete ući ukoliko je krajnja destinacija noćenje na okupiranom delu ostrva, već do njega možete doći isključivo preko legalnih graničnih prelaza, odnosno prvo morate sleteti na aerodrom u Larnaki ili Pafosu, ili preko luke u Limasolu i Larnaki.
BONUS VIDEO:
(Youtube Robert Dacešin/MONDO)