Evropska komisija predstavila je u sredu strategiju za spremnost EU u slučajevima prirodnih katastrofa, sajber napada, geopolitičkih kriza i u kojoj poziva građane da obezbede neophodne zalihe najmanje tri dana. Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se osigura funkcionisanje osnovnih službi kao što su bolnice, škole, transport, telekomunikacije, nabavka kritične opreme i materijala i prirodnih resursa kao što je voda u slučajevima ovakvih kriza.
Građani treba da imaju pripremljenu zalihu neophodnih stvari sa kojima mogu da prežive tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. To uključuje vodu, hranu, lekove, baterijske lampe, šibice i slično.
"Nova realnost zahteva novi nivo spremnosti u Evropi. Naši građani, države članice i naša preduzeća moraju da imaju prave alate da spreče krize i da brzo reaguju kada dođe do katastrofe", rekla je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Komisija navodi da se EU trenutno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih tenzija i sukoba, hibridnih i sajber pretnji, stranih manipulacija informacijama i mešanja, do klimatskih promena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga, Evropska unija mora da bude spremna da zaštiti svoje građane i ključne društvene funkcije koje su neophodne za demokratiju i svakodnevni život.
Strategija uključuje 30 ključnih akcija i detaljan akcioni plan za povećanje spremnosti. Osnova za strategiju spremnosti bio je izveštaj koji je za Komisiju pripremio bivši finski predsednik Sauli Niiniste, a koji je objavljen prošlog novembra, o tome kako poboljšati civilnu i odbrambenu spremnost i spremnost EU.
Zaključak tog izveštaja bio je da postoji hitna potreba za povećanjem civilne i vojne spremnosti za suočavanje sa današnjim rastućim bezbednosnim izazovima – u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj bezbednosti, klimi, odbrani ili ekonomiji.
U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvedu lekcije o pripremljenosti, da se u EU ustanovi Dan pripravnosti sa ciljem podizanja svesti o značaju ovog pitanja. Preporučuje se uspostavljanje kriznog centra EU kako bi se poboljšala integracija postojećih kriznih mehanizama EU.
Komisija predlaže i veću saradnju vojske i civilne zaštite, redovno sprovođenje vežbi pripravnosti širom EU, u kojima bi učestvovale oružane snage, civilna zaštita, policija, bezbednosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.
BONUS VIDEO:
(Jutarnju list/MONDO)