Crne prognoze koje su još krajem 2024. godine iznosili ruski nezavisni ekonomisti se ostvaruje. Rusija je u velikim ekonomskim problemima koje čak ni režim više ne može da sakrije.
Ministar ekonomije Maksim Rešetnjikov i Putinov finansijski mag, moćna šefica Ruske narodne banke (Banke Rusije) Elvira Nabiulina, otvoreno su izjavili na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu (PMEF): "Rusija je na ivici recesije i većina resursa koji su omogućili rast ruske ekonomije poslednjih godina je potpuno iscrpljena."
Ruski nezavisni mediji navode da je Rusija najverovatnije već u recesiji, a političari i ekonomisti takvim izjavama polako pripremaju stanovništvo za najgori mogući scenario. Rusija jednostavno više ne može da živi isključivo za račun ratne, odnosnovoje industrije, čiji je rast stvorio iluziju uspešne ekonomije koja prkosi sankcijama i izolaciji. Zapravo, samo u prvom kvartalu ove godine, BDP je, prema zvaničnim podacima, strmoglavo pao sa 4,1 odsto na 1,4 odsto, sa tendencijom daljeg pada.
Prema pisanju nezavisnog ruskog portala Novaja gazeta, Evropa je u periodu januar - april 2025. godine praktično u stagnaciji, sa ekonomskim rastom manjim od 1,2 procenta. Iako je Vladimir Putin trijumfalno najavio rast BDP-a u 2025. godini na sastanku sa privrednicima krajem aprila, za šta je dobio veliki aplauz od njih.
Nezavisni ruski portal Moskov tajms, pozivajući se na izvore u Moskvi, kaže da su se sredstva iz Fonda nacionalnog blagostanja (devizne i zlatne rezerve) smanjila tri puta za tri godine rata protiv Ukrajine. Zlatne rezerve su pale sa predratnih više od 400 tona na sadašnjih 139,5 tona.
Ta sredstva su išla za potrebe rata i održavanje socijalnog mira, ali čak i Nabiulina kaže, kako je objavio režimski poslovni list RBK, da bi se zalihe iz deviznih i zlatnih rezervi mogle istopiti do kraja 2026. godine. Profit ruskog biznisa u prva tri meseca 2025. pao je za trećinu u odnosu na 2024. godinu, a u naftnom biznisu, koji je ključan za Rusiju, profit je prepolovljen.
Treba napomenuti da Rusija svoj budžet zasniva na projekciji cene i prodaje nafte, pa se nadaju, kako otvoreno izveštavaju režimski mediji, da bi zbog rata između Izraela i Irana cene nafte mogle porasti na više od 100 dolara po barelu jer, kako čak piše i režimska agencija Ria Novosti, to znači punjenje ruske kase. Ali za sada je to na dugom štapu. A zamenik šefa Putinovog kabineta, Maksim Oreškin, rekao je da je potrebno tražiti "nove modele ekonomije, jer su prethodni modeli ekonomskog rasta iscrpljeni".
Inflacija se trenutno približava deset procenata (u maju je bila 9,89 procenata), pa Rešetnjikov kaže "ako ne obuzdamo inflaciju na četiri procenta, čeka nas Turska", čime je poslao jasnu uznemirujuću poruku. Podsetimo se da Turska ima najveću inflaciju u Evropi, koja je oko 45 procenata. Međutim, nezavisni ruski ekonomisti kažu da sumnjaju da je Moskva sposobna da smanji inflaciju u ovom trenutku, između ostalog i zato što je ona držana "pod kontrolom" zbog stalnih državnih intervencija.
Nezavisni ruski portal Novaja gazeta Evropa navodi da ekonomski stručnjaci sve otvorenije govore Putinu da bira "ili rat ili ekonomiju". "Posle tri godine rata, ruska ekonomija se hladi. Ekonomija više ne može da izdrži. To lako može dovesti do kolapsa i iznenadnog osiromašenja Rusije", smatra ekonomski analitičar iz Centra za analizu evropske politike Aleksandar Koljandr.
Prorežimski moskovski list "Vedomosti" navodi ruski Centar za makroekonomsku analizu i kratkoročne prognoze (CMASF), koji u svom najnovijem izveštaju o "dinamici proizvodnje u martu i prvom kvartalu" piše da se u industriji primećuje stagnacija. A ako uzmemo u obzir dinamiku industrijske proizvodnje bez dominantnog prisustva vojnoindustrijskog kompleksa, "možemo govoriti o prelasku u recesiju".
"Ulaganje" u ratnu industriju je uzelo svoj danak, pa su i druge grane polako počele da tonu, a najalarmantnija situacija je u poljoprivredi, koja već treću godinu rata beleži stalni pad. Napominju da je recesija stigla, uprkos najnižoj istorijskoj stopi nezaposlenosti od samo 2,3 odsto, ali i da ruskoj industriji nedostaje više od dva miliona kvalifikovanih radnika, zbog "masovne emigracije i mobilizacije muškaraca za rat".
Prema predviđanjima, Rusiju čeka ili "rast bez razvoja" ili "stagflacija - stagnacija proizvodnje uz stalni rast inflacije". Tada je profesor sa univerziteta San Dijego u Kaliforniji, Branislav Slančev, rekao da "ruska ekonomija ne može da podnese vojne izdatke koje zahteva Putin“, a da to ne utiče na ukupnu ekonomsku situaciju, koja se nalazi na ivici izdržljivosti.
Na forumu u Sankt Peterburgu, predsednik Budžetskog i poreskog odbora ruske Dume, Andrej Makarov, rekao je da država mora da razmotri ukidanje kreditnih olakšica, a ministar finansija Anton Siluanov smatra da bi one trebalo da budu usmerene samo na razvoj i investicije, a ne da se troše na pokrivanje dugova ili plata.
Podsetimo se da je Putin, na tiho negodovanje banaka, koje su zbog sankcija u najvećim problemima, morale da otpišu kredite "veteranima i učesnicima takozvane specijalne vojne operacije" ili odobravati povlašćene kredite sa dugoročnim odlaganjem i niskim kamatnim stopama za sve koji su se "dobrovoljno prijavili u rat", a moralo se, na isti način, izaći u susret i mnogim vojnim fabrikama.
Svojevremeno je ruski nezavisni finansijski stručnjak Oleg Vjugin rekao da će biti veliki problem, a pokazalo se da je u pravuu, da više od 40 odsto ruskog budžeta ide na vojne potrebe, što je više nego što je SSSR izdvajao na vrhuncu Hladnog rata. Potvrdila se prognoza doktora ekonomskih nauka Igora Lipšiča, data još u novembru 2024. za Novu gazetu, da Putin neće moći da garantuje Rusima "i puške i puter" 2025. godine.
Predviđao je ne samo pad prihoda, već i nestašicu robe, odnosno povratak starim "vremenima deficita" kao rezultat napora vlasti da kontrolišu i regulišu galopirajuće cene. Međutim, na takve mračne prognoze reagovao je zamenik predsednika Odbora Državne dume za ekonomsku politiku Mihail Deljagin, koji je za portal Nacionalne zvanične vesti (NSN) tvrdio da ima efikasno rešenje za izbegavanje recesije: "Ljude treba hapsiti i zatvarati zbog zločina u ekonomskoj sferi. Da, to je dobra ekonomska mera koja će možda izvući Rusiju iz ekonomskih problema. Videćemo".
BONUS VIDEO: