Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da će Sjedinjene Američke Države 1. avgusta uvesti carine od "samo 30 odsto" na proizvode iz EU. U pismu upućenom predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koje je objavio na mreži "Truth Social", Tramp je naveo da trgovinski deficit SAD-a prema EU predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti.
"Godinama razgovaramo o našim trgovinskim odnosima s EU i zaključili smo da moramo da se udaljimo od ovih dugoročnih, velikih i trajnih trgovinskih deficita, koji su nastali zbog tarifnih i netarifnih mera i trgovinskih barijera. Naš odnos, nažalost, nije bio zasnovan na uzajamnosti."
Tramp je takođe napisao: "Evropska unija će SAD-u omogućiti neograničen pristup tržištu bez carina, bez uvođenja carina protiv nas kako bi pokušala da smanji veliki trgovinski deficit." Šta je tačno time mislio, za sada nije jasno.
Tramp je zapretio dodatnim povećanjem carina ukoliko EU uvede kontramere. Međutim, ako bi EU bila spremna da otvori do sada zatvorena tržišta za SAD i ukloni trgovinske barijere, Tramp je – u prenesenom značenju – naveo da bi prethodne odluke mogle biti preispitane. Carine bi, u zavisnosti od razvoja odnosa, mogle biti povećane ili smanjene.
U pismu Ursuli fon der Lajen naveo je da se carine neće odnositi na EU ili preduzeća iz EU ako odluče da presele proizvodnju u SAD, uz obećanje da će sve dozvole biti izdate brzo - u roku od nekoliko nedelja.
Koje industrije su izuzete iz novih carina?
Prema navodima američke vlade, najavljene carine od 30 odsto neće se odnositi na određene sektore – uključujući automobile i čelik. Na pitanje da li će dodatne carine važiti i za proizvode poput automobila, čelika i aluminijuma, Bela kuća je za dpa odgovorila: "Tačno, sektorske carine se tretiraju odvojeno i ne sabiraju se."
Trenutno SAD već naplaćuju carinu od 25 odsto na uvezene automobile i delove iz EU, dok su carine na čelik i aluminijum 50 odsto.
Brisel i dalje otvoren za pregovore
Prema rečima portparola, EU je unapred obaveštena o planovima SAD-a. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odmah je reagovala i upozorila američku administraciju da bi carine od 30 odsto na izvoz iz EU ozbiljno poremetile transatlantske lance snabdevanja. EU, kako je rekla, uvek teži pregovaračkom rešenju sa SAD i spremna je da nastavi pregovore do 1. avgusta.
Ako dogovor ne bude postignut, EU će preduzeti sve potrebne korake kako bi zaštitila svoje interese, uključujući i kontramere.
Fon der Lajen: Odlažemo kontramere do avgusta
Iako je Fon der Lajen najavila odgovor na Trampove carine, danas je izjavila da će Evropska unija produžiti suspenziju kontramera na američke carine do početka avgusta kako bi ostavila prostor za dogovor u trgovinskom sporu sa SAD.
Najavljujući produženje suspenzije, Fon der Lajen je izjavila da će Unija "nastaviti pripreme dodatnih kontramera kako bismo bili potpuno spremni".
Prvi paket kontramera na američke carine na čelik i aluminijum suspendovan je u aprilu na 90 dana kako bi se omogućili pregovori. Suspenzija je trebalo da istekne u ponedeljak.
Koje još mere EU ima na raspolaganju?
Drugi paket mera priprema se od maja i obuhvata američku robu u vrednosti od 72 milijarde evra, ali mere još nisu javno predstavljene, a konačnu listu moraće da odobre države članice EU.
Fon der Lajen je dodala da primena evropskog instrumenta za borbu protiv prinude zasad nije na stolu.
"To je instrument osmišljen za vanredne situacije, a još nismo u toj fazi," rekla je.
Taj instrument omogućava Uniji da uvede kontramere protiv trećih zemalja koje vrše ekonomski pritisak na članice kako bi promenile svoje politike. Moguće mere uključuju ograničavanje pristupa robi i uslugama iz EU, kao i druge ekonomske mere vezane za direktne strane investicije, finansijska tržišta i kontrolu izvoza.
Dokle su stigli pregovori?
Na stolu se nalazio nacrt zajedničke izjave EU i SAD. Većina članica EU bila je načelno spremna da prihvati novi osnovni carinski nivo SAD, ali pod uslovom da on bude 10 odsto ili niži, piše "Deutsche Welle".
Takođe, EU je bila spremna da se obaveže na smanjenje trgovinskog deficita, na primer kroz povećani uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD. Ipak, EU je jasno stavila do znanja da neće menjati pravila digitalne ekonomije, koja je Tramp kritikovao.
Nemački ekonomisti očekuju da će Tramp povući odluku
Ekonomisti Jens Zidekum i Moric Šularik smatraju da Trampova pretnja carinama od 30 odsto verovatno nije konačna.
"Tramp je poznat po tome da često daje oštre izjave, a onda ih povlači", rekao je Zidekum za "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ).
"Nemam razloga da verujem da će sada biti drugačije", dodao je savetnik nemačkog ministra finansija Larsa Klingbajla (SPD).
I Moric Šularik, predsednik Instituta za svetsku ekonomiju u Kilu, rekao je za FAZ da smatra kako postoji velika verovatnoća da će Tramp ipak odustati. Ako se to ne desi, nemačka privreda bi mogla ozbiljno da trpi.
"U narednoj godini bi rast BDP-a mogao da se smanji za 0,5 do 0,6 procentnih poena", procenjuje Šularik. Ipak, zahvaljujući potrošačkim programima koje sprovodi nemačka vlada, to ne bi gurnulo zemlju u recesiju.
Koliki je trgovinski obim EU i SAD-a?
Prema podacima Evropske unije, EU i SAD imaju najobuhvatnije bilateralne trgovinske i investicione odnose na svetu, kao i najpovezanije privrede. Zajedno učestvuju sa skoro 30 odsto u svetskoj trgovini robom i uslugama i sa 43 odsto u globalnoj ekonomskoj proizvodnji.
EU i SAD su 2024. bile najvažniji trgovinski partneri jedna drugoj: trgovina robom i uslugama iznosila je oko 1,7 biliona evra. Ključni izvozni proizvodi EU u SAD uključuju farmaceutske proizvode, automobile, avione, hemikalije, medicinske instrumente, kao i vino i jaka alkoholna pića.
Da li SAD zaista imaju značajan trgovinski deficit prema EU?
EU je 2024. ostvarila značajan suficit od oko 198 milijardi evra u trgovini robom sa SAD: izvezla je robu u vrednosti od oko 533 milijarde evra, a uvezla robu iz SAD u vrednosti od oko 335 milijardi evra – prema najnovijim podacima Evrostata.
Međutim, u sektoru usluga, EU ima deficit u odnosu na SAD, pa je ukupni trgovinski suficit EU u razmeni robe i usluga iznosio svega 50 milijardi evra.
"To je činilo manje od tri odsto ukupne trgovine između EU i SAD", navodi se u obrazloženju iz Brisela.
BONUS VIDEO:
(Index/MONDO)